No ravnatelji bolnica i dalje su vrlo suzdržani u prognozama, kažu da ne treba srljati sa zaključcima
Bolje izgleda, ali se ne može reći da je dobro. Kratka je to definicija trenutačnog stanja u hrvatskim bolnicama kad je riječ o covidu-19. Naime, broj hospitaliziranih polako pada, no istom brzinom ne opada potreba za respiratorima i ECMO uređajima, a ni smrtnost nije značajnije pala. Javlja Jutarnji list
Očekuje se da bi tek početkom sljedeće godine mogla krenuti koliko-toliko normalna organizacija rada bolnica, a to bi onda značilo i više elektivnih operacija, pregleda i dijagnostike za necovid pacijente. Dakako, sve pod uvjetom da zaraza omikronom ne krene velikom brzinom.
– Ovaj smo tjedan počeli sa 104 covid pacijenta, odnosno 15 manje nego prošlog ponedjeljka. To znači da nismo morali otvarati nove odjele, a onda niti smanjivati bolnički program za necovid pacijente. Primjerice, već smo imali predviđen dio urologije za dodatni covid odjel, ali se pokazalo da, srećom, nije bilo potrebno – kaže dr. Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice, gdje je zbog covida-19 zasad smanjen ostali bolnički program za oko 25 posto. Vagić ističe da kad se broj covid pacijenata svede na pedesetak, bolnica će moći raditi potpuno normalno sav ostali program.
– Mi i sad radimo velik dio kirurških zahvata, radi i trauma, kao i Institut za tumore, tako da ipak uspijevamo pomoći i ostalim pacijentima. Primjerice, prošlog smo petka imali u našem Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu čak 104 pacijenta koji nisu imali covid. Koliko je to velik broj govori podatak da je rekord našeg OHBP-a 112 pacijenta u jednome danu, što je zabilježeno u predcovid vrijeme – kaže dr. Vagić.
Dodaje kako se nada da bi za dva tjedna mogli “vratiti” ginekologiji barem 20 kreveta, a onda bi ta klinika mogla raditi uobičajenim tempom.
– Prošlog smo ponedjeljka imali 184 covid pacijenta, od kojih su 32 bila na respiratoru, a na početku ovoga tjedna bilo je 157 pacijenata, od kojih 30 u intenzivističkom centru na respiratoru i ECMO-u. To nam omogućava da od srijede počnemo postupno povećavati elektivni program, a za dva do tri tjedna, ako se nastavi pad prijema pacijenata s koronom, bolnica bi mogla raditi relativno normalno – kaže ravnatelj KB-a Dubrava dr. Ivica Lukšić.
Dodaje da je pritisak na OHBP jako velik i da se uglavnom radi o necovid pacijentima. Malo manji pad covid pacijenata bilježi KBC Zagreb.
– Prošli smo ponedjeljak imali 215 hospitaliziranih s covidom-19, a ovaj 210. No pao nam je broj onih koji se liječe na respiratoru s 29 na 23 – kaže dr. Gordana Pavliša, voditeljica Odjela za covid KBC-a Zagreb. Naglašava da je, primjerice, ovoga vikenda primljeno 36 pacijenata, a vikend ranije 46.
– Nadam se da je to znak stagnacije hospitalizacije, a to bi nam omogućilo da sljedeću godinu počnemo normalno raditi, što uključuje elektivne zahvate, kao i kontrolne preglede odnosno dijagnostiku – kaže dr. Milivoj Novak, pomoćnik ravnatelja za kvalitetu KBC-a Zagreb.
Uzorkovanje: Za omikron varijantu posebni, osjetljiviji PCR test
Sad kad znamo koje su promjene na šiljku virusa kod omikron varijante, moguće je specifičnim PCR testom utvrditi da se radi baš o tom soju. To znači da će se kod sumnjivih uzoraka moći dokazati omikron i bez sekvenciranja kao što smo to radili kad se pojavila alfa varijanta, ali i utvrditi koliki je njegov udio u ukupnom broju zaraženih, kaže dr. Jasmina Vraneš, voditeljica Službe za mikrobiologiju zagrebačkog NZJZ-a “Dr. Andrija Štampar”.
Dodaje da nakon što se potvrdilo da je omikron stigao u Hrvatsku, osim slanjem na sekvenciranje, novi soj će se dokazivati i tim osjetljivim PCR testom na specifične mutacije. Dio od svih uzoraka koji se prikupe će se, osim klasičnim PCR testom, dodatno testirati ovim specifičnim i tako će se vidjeti kako se omikron širi, odnosno eventualno istiskuje li delta soj. (Goranka Jureško)
