Svaka mala kap plaćene naknade za neku uslugu sudjelovala je u stvaranju slapa od četiri milijarde kuna dobiti banaka u trećem ovogodišnjem kvartalu, koji je u odnosu na lanjski nabujao za 59 posto. Javlja SLOBODNA DALMACIJA
Banke su u prva tri kvartala imale neto prihode od naknada i provizija od 2,7 milijardi kuna, a od kamata 7,3 milijarde kuna. Kako kamatni prihodi banaka padaju, tako rastu oni od naknada i provizija. Banke su ih ove godine više puta mijenjale i pomicale neke stavke naviše, tako da je ritam tih promjena nemoguće jednostavno popratiti.
Uostalom, ni središnja banka, koja na svojim internetskim stranicama prati razne naknade povezane s računima građana, još nije u njih uvrstila naknade za podizanje gotovog novca u poslovnicama banaka, premda su ih banke počele uvoditi 2019. godine i do sada su ih već nekoliko puta mijenjale.
Nedavno je Erste&Steiermärkische banka najavila da će od veljače iduće godine poskupjeti vođenje tekućih računa umirovljenicima s četiri na pet kuna mjesečno te trajni nalog s dvije na tri kune, a poskupljuju i transakcije online bankarstva, i to s jedne kune na 1,25 kuna za plaćanja unutar banke te s dvije na 2,25 kuna izvan banke, a ovih je dana sličnu najavu klijentima poslala i OTP banka.
Svi koji podižu novac na šalterima ove banke mogu računati da će od 5. veljače iduće godine, umjesto četiri kune, plaćati po šest kuna na svako podizanje novca s tekućih, žiro i štednih računa. Podizanje novca kreditnim karticama na bankomatima OTP banke i dalje košta tri posto od iznosa koji se podiže i četiri posto kada se novac podiže na bankomatima drugih banaka te inozemstvu, samo što raste fiksna naknada za sva ta podizanja, i to s 20 na 25 kuna. Vođenje kunskog aktivnog žiroračuna poskupljuje sa sedam na 9,5 kuna mjesečno, a deviznog žiroračuna s 55 na 80 kuna godišnje…
Paketi tekućih računa za mlade i umirovljenike neće poskupljivati i stajat će i od 5. veljače po 10, odnosno 20 kuna, a ostali paketi poskupljuju za pet do osam kuna mjesečno. Plaćanja u poslovnicama koštat će po novoj tarifi dva posto od iznosa što se uplaćuje, ali umjesto od 10 do 100 kuna, te naknade će se kretati od 12 do 125 kuna…
I druge banke interveniraju u svoje tarife i mijenjaju poneke stavke pa se građani mogu naoružati strpljenjem i na internetskim stranicama banaka uspoređivati stare i nove tarife i listati desetke tablica sa stavkama kako bi shvatili što je neka banka mijenjala… Najčešće su to naknade i provizije za podizanje gotovine na bankomatima, za plaćanja u poslovnicama i internetskim bankarstvom…
Analitičari Privredne banke Zagreb ističu da je uz pozitivan trend kvalitete aktive, treće tromjesečje donijelo nastavak rasta prihoda banaka poduprtog iznimno povoljnim kretanjima BDP-a. No, kamatni su prihodi u prva tri tromjesečja pali za 4,9 posto na godišnjoj razini, a rast neto prihoda od naknada i provizija ubrzava u trećem tromjesečju, potaknut prije svega turizmom, pa ovi prihodi bilježe povećanje od 13 posto zahvaljujući 16,1 postotnom porastu prihoda od platnog prometa i skoku kartičnih prihoda od 44 posto.
Najveći impuls rastu dobiti ipak je došao od bitno nižih troškova rezerviranja, što je pao za 60 posto na godišnjoj razini zahvaljujući smanjenju neizvjesnosti, čime je neto dobit porasla za 59,6 posto na godišnjoj razini i dosegnula četiri milijarde kuna.
Analitičari Privredne banke očekuju da će se u tekućem kvartalu, u okruženju nastavka oporavka ekonomije, nastaviti povoljna dinamika neprihodujućih kredita što su pali na 4,7 posto od ukupnih kredita te će pozitivno utjecati na kretanje dobiti banaka.
Dok naknade rastu, kamate na kredite i štednju u bankama stalno se spuštaju, pa su neke na povijesnome minimumu. Tako je Hrvatska udruga banaka nedavno istaknula da je prosječna kamatna stopa na nove stambene kredite u kunama u listopadu iznosila 3,19 posto, dok se na 4,19 posto spustila kamata na kredite s valutnom klauzulom za ostale namjene i te dvije kamate su na povijesno najnižim razinama.
Iz Hrvatske narodne banke (HNB) navode da je u listopadu prosjek kamatnih stopa za oročene kunske depozite kućanstava iznosio 0,06 posto, a za dugoročno oročene eure kućanstava 0,08 posto prosječne kamatne stope, a najniži je bio prosjek kamatnih stopa za oročene kunske depozite nefinancijskih poduzeća od 0,02 posto. Kod glavnih kategorija kredita odobrenih kućanstvima, najveća prosječna kamatna stopa od 7,29 posto u listopadu je zabilježena kod dopuštenih prekoračenja po transakcijskim računima, a ta je kamata 0,52 postotna boda manja nego je bila u istom mjesecu godine ranije. Najnižu je kamatu središnja banka registrirala kod stambenih kredita odobrenih s valutnom klauzulom koji su prosječno koštali po 2,66 posto, za 0,09 postotnih bodova manje nego u listopadu prošle godine.
Iz HNB-a kažu da pojeftinjuju i krediti poduzećima. Tako su u listopadu krediti poduzećima s najvećim prosjekom kamatnih stopa od 2,81 posto bili kratkoročni kunski krediti, a ta je kamata za 0,31 postotni bod bila manja nego u lanjskom listopadu. Kratkoročni eurski krediti poduzeća koštaju najmanje, stoje prosječno 0,74 posto kamate koja je za 0,12 postotnih bodova manja na godišnjoj razini.
– Predviđanje kretanja kamatnih stopa iznimno je teško. Uvođenje eura koje se očekuje 2023. godine zasigurno stvara određeni prostor za smanjenje kamatnih stopa, no njihovo će kretanje prije svega ovisiti o monetarnoj politici Europske središnje banke, čiji je utjecaj presudan za hrvatsko tržište i s kunom i s eurom. Do daljnjega se ne očekuje promjena monetarne politike ECB-a.
No, bez obzira na to kakva će biti monetarna politika nakon što Hrvatska uvede euro, može se predviđati da će kamatne stope na najveći dio novih kredita biti niže nego što bi bile u slučaju zadržavanja kune, s obzirom na nedostatak dugoročnih kunskih izvora sredstava – objašnjavaju u Hrvatskoj udruzi banaka. Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
