Uslijed pandemije i povećanih rizika poslovanja, bankama u Hrvatskoj bilo je, odlukom HNB-a, zabranjeno isplaćivati dividende iz dobiti koju su ostvarile u protekle dvije godine.

Tako je, odlukom supervizora, većina dobiti još iz predpandemijske 2019. spremljena u zadržanu, odnosno banke je nisu smjele isplaćivati tijekom 2020., kada je buknula pandemija, a ista je odluka produljena i na ovu godinu, što znači da opet nisu smjele isplaćivati dobit, ni onu zarađenu 2020., sve do 1. listopada 2021., kada je HNB tu odluku ukinuo.

Dakle, bankama je sada otvoren put da isplate dividende svojim dioničarima, odnosno vlasnicima, koji sjede i u Beču, Milanu, Budimpešti, i koji su vjerojatno, nakon godina čekanja, već pomalo i nestrpljivi.

A da bi se uskoro mogli »počastiti« izdašnim iznosima dividendi, govore, prije svega, podaci o dobiti banaka u Hrvatskoj u zadnje tri godine – u 2019. je neto dobit banaka bila 5,8 milijardi kuna, u 2020. nešto više od 2,7 milijardi kuna, dok 2021. još nije gotova, ali već su podaci za devet mjeseci ukazali da se dobit diže prema predpandemijskim razinama, pa možda i više.

U prva tri kvartala ove godine banke su zaradile 4 milijarde kuna, a još se čeka rezultat za zadnji. Veliki dio tog novca pospremljen je u zadržanu dobit, pa su banke vrlo likvidne, s visokim adekvatnostima kapitala i, što bi se reklo, »pune kao brod«.

Kada se sve to zbroji, ukupno su u tri godine zaradile sigurnih 13, pa prema čak 15 milijardi kuna, jer je zadnji kvartal ove godine još otvoren, a također je gospodarski dobar, te se kreditna aktivnost i dodatno intenzivirala.

Oko 90 posto bankarskog sustava u RH je u inozemnom vlasništvu, a to su sve velike banke – Zagrebačka, Privredna, Erste, RBA, OTP i druge. One ostvaruju i gro spomenutih dobiti.

Primjerice, Zabin većinski vlasnik je talijanski Unicredit, čiji je izvršni direktor Andrea Orcel nedavno, u sklopu predstavljanja novog strateškog plana grupacije za razdoblje 2021.-2024., najavio povrat dioničarima od najmanje 16 milijardi eura kroz dividende i otkup dionica.

To je, naravno, podatak za cijelu tu grupu, no najava je vrlo znakovita i ukazuje u kojem pravcu sada razmišljaju banke-majke.

Vlasnik Privredne banke Zagreb je također talijanska Intesa, Erste je u rukama austrijskog kapitala, kao i RBA, dok je OTP dio mađarske bankarske grupacije. Može se pretpostaviti da će od spomenutih najmanje 13 milijardi kuna zarađenih u tri godine (a vjerojatno i više jer se čeka četvrti kvartal 2021.), barem 5 ili 6 milijardi zarađenih još 2019., početkom 2022., a nakon svih odluka i skupština, biti povučeno iz Hrvatske.

No, moglo bi to možda ići i prema dvostruko višem iznosu. Na nedavnom brifingu u Hrvatskoj narodnoj banci, guverner Boris Vujčić je na naše pitanje očekuje li da bi upravo 2022. mogla biti godina velikog odljeva kapitala iz Hrvatske, preko ovih vlasničkih bankarskih linija u vidu dividendi, odgovorio potvrdno.

– Da, očekujemo značajan odljev kapitala u inozemstvo, odnosno isplatu dividendi, kaže Vujčić, čija supervizija tek očekuje prave podatke početkom iduće godine jer banke sada dobit još budžetiraju.

Točne brojke i svoja očekivanja nisu u HNB-u htjeli još iznositi, međutim, moraju ih pratiti, jer je to važno s aspekta osiguravanja stabilnosti sustava. To HNB itekako ima na umu, i tu nema nekih opasnosti.

Iako vijesti o odljevima kapitala ovog tipa, gdje se novac iz domaćih banaka-kćeri povlači u svoja zapadnoeuropska sjedišta banki-majki, redovito ne nailaze na dobar prijem kod domaće javnosti, treba podsjetiti da su banke u pandemiji ipak pružile neko utočište, i državi i građanima, »otrpjele« moratorije, odgode plaćanja i slično, no sve to uspjele i naplatiti, o čemu svjedoče brojke.

Isto tako, dok su drugi privatnici mogli normalno ubirati plodove svog rada, ili bolje rečeno kapitala, banke su bile na čekanju, pa je razumljivo da i njihovi vlasnici konačno žele da im nešto kapne na račun.

Također, budući da su pod budnim okom regulatora, jer su strateški važan i poseban sektor, za vjerovati je da posluju transparentno, svaki prihod ubilježe, pa s te strane pružaju dobru osnovicu za ubiranje poreza.

S obzirom na to da je teško očekivati da će pojedinačne grupe već sada, dok se ne donesu odluke na skupštinama, govoriti o tome koliko će novca isplatiti, odnosno iznijeti iz Hrvatske, upit smo uputili krovnoj Hrvatskoj udruzi banaka.

– Nije moguće precizno procijeniti iznose isplata dividendi za navedeno razdoblje (2019., 2020. i 2021. godina) na razini cjelokupnog bankarskog sektora s obzirom na to da se radi o poslovnoj politici svake banke, te shodno tome skupština pojedinog društva donosi odluku o raspodjeli dobiti, ali i visini i načinu isplate dividende.

Banke će svakako voditi odgovornu politiku prilikom raspodjele dobiti, vodeći računa o financijskoj stabilnosti te, kao i do sada, poslovati u skladu s preporukama nadležnih regulatornih tijela, kažu u HUB-u.

Dodaju i da su, prema njihovim procjenama, u razdoblju od 2019. do kraja 2021. godine banke uplatile oko 2,5 milijardi kuna poreza na dobit.

Dodaju da je, međutim, važno napomenuti da banke uz plaćanje poreza na dobiti izdvajaju znatna sredstva i za druge porezne oblike poput doprinosa za plaće zaposlenika, PDV-a koji se plaća prilikom kupnje roba i usluga, parafiskalnih nameta itd., a za koje, kažu, nemaju precizne podatke iz standardnih izvještaja.

Da je mislio na velike iznose kada je u pitanju odljev kapitala u inozemstvo u vidu bankarskih dividendi, potvrđuje i izjava guvernera HNB-a Borisa Vujčića da bi upravo taj odljev deviza mogao ublažiti aprecijacijske pritiske koje očekuje po osnovi priljeva novca iz EU-fondova!

Znači, kapital će iz Unije po jednoj osnovi, razvojnih i fondova pomoći, pristizati, dok će po drugoj, ovoj privatnog kapitala, otjecati. Prvo će kunu jačati, a drugo slabjeti, što je veoma dinamična situacija u godini pripreme za euro, piše Novi list.