Je li „afera HNB“, odnosno afera čelnih ljudi Hrvatske Narodne Banke, koje se povezuje s trgovanjem obveznica banaka koje nadziru, jedna od najvećih afera u novijoj povijesti Hrvatske koja nadilazi i aferu „Franak“ i „Agrokor“ zajedno? Podsjetimo – sve je počelo otkrićem portala Index koji je u svojim istragama otkrio kako je više od 40 zaposlenika HNB-a zadnjih 2 desetljeća trguje vrijednosnim papirima banaka, koje s povjerenjem nadziru.

Za sada je premijer tražio očitovanje guvernera Vujčića, te predao slučaj saborskom odboru za financije koji je također zatražio očitovanje. Sa svime je upoznat i DORH. Premijer Plenković naglasio je kako je riječ o sofisticiranom slučaju „kojeg javnost ne može baš tako razumjeti“. Investicijski stručnjak Neven Vidaković kazao je u emisiji “Studio 4” kako je situacija „neopisivo jednostavna“ i da je sve u stvari „cirkus“.

– Ovo pokazuje moralnu bankrotiranost jedne institucije. To je u najmanju ruku neodgovorno – nema smisla da kažem da nas sve prave budalama, ističe.

Dr. Josip Tica s Ekonomskog fakultet u Zagrebu kaže kako je ključan problem to što su brojni zaposlenici svojim pozicijama dionica držali poziciju u brojnim poslovnim bankama, što je dovelo do sukoba interesa.

– Evidentno je da je zakazao sustav kontrole u HNB-u i u HANFA-i, odnosno da ga uopće nema. U svakom slučaju postoji potreba da se sustav stavi pod kontrolu i da se implementiraju bolji sustavi kontrole, napominje Tica.

Stav Europske središnje banke u ovakvim slučajevima i o Hrvatskoj općenito, dodaje Tice, je da je Hrvatska nadprosječno korumpirana zemlja kojoj su narušene institucije. Ističe kako trenutna situacija svakako ne doprinosi hrvatskim nastojanjima da uđe u eurozonu.

U slučaju HNB-a Vidaković ističe kako su „zaposlenici odraz svog direktora“.

– Da li je to bilo ‘insajdersko’ trgovanje ili nije, nije bitno. Zaposlenici imaju privilegirane kamate, imaju razne druge privilegije, upravo da ih se ne stavlja u takvu poziciju. Mi smo sada u toj poziciji, kaže.

Smatra da je ovim kontaminiranim vodstvom nepovratno narušeno povjerenje između HNB-a i banaka, a time i povjerenje građana.

– HNB je svojom monetarnom politikom uništio 150 tisuća radnih mjesta, uzrokovao pad BDP-a od 6 godina – što je nezapamćeno u modernoj ekonomskoj povijesti. Imamo i trivijalne, medijske teme, tipa ‘Švicarac’, ‘Agrokor’, ‘Borg grupa’ – i pitate me nakon svega ovoga da li je ugled HNB-a narušen?

Dodaje kako će ugled HANFE ovisiti o rezultatu istraživanja trenutne situacije.

– HANFA prvo mora ili otići u nadzor zaposlenika državnih institucija, pa saznati da se nešto događa, ili mora dobiti prijavu, pa saznati da se nešto događa. HANFA neće pojedinačno gledati transakcije, objašnjava i dodaje kako nije stvar toliko u zaradi, već su moralni segment i odlučivanje puno važniji.

“Ne postoji sustavna kontrola”

Kako je moguće da je o ovom slučaju progovorio medijski portal, a ne ostale, nadležne institucije?

– Neosporno je da ne postoji sustavna kontrola. Što god HANFA zaključi, to neće moći popraviti njenu poziciju. Nije bilo potrebe da ovo bude afera u novinama, to su tri linije koda koje svatko može provjeriti, kaže Tica.

Sličnih situacija bilo je u svijetu, dodaje, a takvi slučajevi u pravilu završavaju s pritiskom da se takvim osobama zabrani da imaju pozicije u dionicama, a kada dođe do kršenja propisa inzistira se na ostavkama. „Nema velikih devijacija u tom kontekstu, objašnjava.

– Mora biti reda. Postoji razlog zašto se to toliko nemilosrdno progoni, osvrnuo se Vidaković na činjenicu da se čak i u Italiji, zemlji poznatoj po velikoj korumpiranosti, ovakvi slučajevi ozbiljno osuđuju i višegodišnjim zatvorskim kaznama.

Neki tvrde kako će biti teško dokazati krimen transakcija u HNB-u – a po sadašnjim podacima ima ih preko 400 vrijednih 10 milijuna kuna.

– Da bi bio krimen, mora postojati vremenska linija – netko mora kupiti dionice prije objave, i onda ih prodati nakon objave. I mora postojati uvjet da je cijena dionice otišla gore. I mora se dokazati da je to bilo baš zbog objave. To je ono što se zove insajdersko trgovanje. Ali i da se to dokaže, kome će to biti dokazano? Da jedan zaposlenik HNB-a dobije otkaz, to ne mijenja činjenicu da su članovi Savjeta HNB-a bili u poziciji da biraju između svog novca i općeg društvenog interesa. Ovo se ne može opravdati, ali naravno da će političari uvijek naći neko lijepo objašnjenje da je to kompleksno – uopće nije kompleksno, naglašava Vidaković.

“HNB uopće nema transakcija da bi zaustavio inflaciju”

Dodaje kako je pesimističan što se tiče inflacije.

– Još ne znam kolika će biti inflacija za prošlu godinu – čuli smo ministra Marića da se ubrzava. Priča da će inflacija pasti u ovoj godini je u najmanju ruku nadanje. HNB uopće nema transakcija da bi zaustavio inflaciju. Došli smo do velike hrvatske laži da stabilan tečaj garantira stabilne cijene – ako to imamo, zašto imamo uvezenu inflaciju? I sada ulazimo u euro, u trenutku kada će pritisak na Europsku Centralnu Banku biti toliko velik da će morati dići kamatne stope, objašnjava Vidaković.

S njime se ne slaže Tica, koji napominje da je ključna stvar vezana uz inflaciju psihološka kategorija, te da pravi monetarni stručnjaci o inflaciji ne pričaju javno, jer se time nepotrebno diže panika.

Tica smatra kako trenutna situacija s HNB-om neće biti održiva prilikom procesa ulaska u eurozonu.

– Ne radi se samo o povlaštenim informacijama – to je kazneno djelo. Radi se i o drugom sloju problema, a to je da imate ljude koji odlučuju o regulaciji banaka i o razini rezervacija, ljude koji svojim odlukama modeliraju račun dobiti i gubitka banaka. To je sukob interesa, to svi znaju – i oni koji su prozvani, i oni koji prozivaju, zaključuje.