Republika Hrvatska obilježava jedan od najvažnijih datuma u svojoj povijesti, obljetnicu međunarodnog priznanja, u sjećanje na 15. siječnja 1992. kada je hrvatsku neovisnost priznalo 12 tadašnjih članica Europske unije.
Hrvatska je toga dana postala međunarodno priznata zemlja i uspostavila je diplomatske odnose s Njemačkom, državom koja je, uz Svetu Stolicu, odigrala bitnu ulogu u njezinu priznavanju te potaknula ostalih jedanaest članica Europske unije da priznaju neovisnost i suverenitet RH., javlja HRT
Priznanje u jeku Domovinskog rata
Priznanje je Hrvatska dočekala u jeku Domovinskog rata, kada je gotovo trećina zemlje bila pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika, a na svoje je, tog 15. siječnja međunarodno priznate, granice izašla tek nakon šest godina, nakon mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja. Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je slijedilo nakon njezina proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija, a već idući dan novonastale države uzajamno su se priznale.
Istodobno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991., a prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.). Slijedila ju je Ukrajina (11. prosinca) te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca). Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila u Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama Europske unije.
Dva dana prije EU, 13. siječnja, Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991. posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.
Nakon što je Hrvatsku priznala Europska unija, tijekom tog 15. siječnja 1992. slijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Australije, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.
Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.
Zatim su, među ostalima, slijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), SAD-a (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina poslije) te Kine (27. travnja). Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.). Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala članica Ujedinjenih naroda.
Veliki dan hrvatske povijesti
Povodom 30. obljetnice međunarodnog priznanja zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić predvodit će euharistijsko slavlje u župnoj crkvi sv. Blaža u Zagrebu. Svetoj misi nazočit će premijer Andrej Plenković i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković.
Obljetnicu priznanja obilježit će osvjetljavanjem zgrade i Veleposlanstvo RH u Beču. Svjetla na zgradi upalit će se uz nazočnost počasne gošće Edith Mock, udovice nekadašnjeg ministra vanjskih poslova dr. Aloisa Mocka, a koja je značajni svjedok vremena u danima političke borbe svoga supruga i njegovih političkih istomišljenika za priznanje Hrvatske u Austriji.
Na 30. obljetnicu međunarodnog priznanja Hrvatske, Hrvatska radiotelevizija prisjeća se sudbonosnih vremena za hrvatsku samostalnost. U povodu toga, večeras u 20:10 na Prvom programu HTV-a emitirat ćemo specijalnu emisiju, a u 21:15 dokumentarni film Priznanje Hrvatske.
U specijalnoj emisiji gosti u studiju Mate Granić, Gordan Grlić Radman, Stojko Vranković, Miroslav Ćiro Blažević, Franjo Gregurić, Božo Kovačević i Miomir Žužul evocirat će uspomene na 15. siječnja prije 30 godina. Kroz reportaže i izjave svjedoka vremena podsjetit ćemo na sve okolnosti borbe za neovisnost Hrvatske.
