2022. GODINA – EUROPSKA JE GODINA MLADIH

Depopulacija i nedostatak radne snage najveće su prijetnje za poljoprivredu

U području poljoprivrede na razini EU-a već se duže vrijeme iskazuje velika pozornost mladim poljoprivrednicima te je sve snažnija potreba da se mladi uključuju u poljoprivredu i tako pridonesu očuvanju života na ruralnim područjima i demografskoj obnovi ruralnih područja. Javlja GLAS SLAVONIJE

Navode to između ostalog stručnjaci Smartera u novoj analizi posvećenoj mladim poljoprivrednicima u sklopu nove Zajedničke poljoprivredne politike EU.

Ističu i da se ruralna područja suočavaju s negativnim demografskim kretanjima, a generacijska obnova poljoprivrede veliki je izazov.

Digitalna tranzicija

– To pitanje posebno se aktualizira nakon objavljenih podataka popisa stanovništva koji je pokazao veliki gubitak stanovnika, posebice mladih, na području županija koja su većim dijelom ruralne i u kojima je poljoprivreda važnija gospodarska grana, posebno u Slavoniji. U području poljoprivrede na razini EU-a već se duže vrijeme vodi rasprava i iskazuje znatna pozornost mladim poljoprivrednicima te je sve snažnija potreba da se mladi uključuju u poljoprivredu i tako pridonesu očuvanju života na ruralnim područjima i demografskoj obnovi ruralnih područja. U EU-u će više od polovine poljoprivrednika otići u mirovinu u sljedećih deset godina, a postotak poljoprivrednika mlađih od 40 godina je oko 11 posto. U takvim okolnostima zadržavanje opstojnosti poljoprivrednih gospodarstava i uključivanje mladih ključno je za opstanak EU poljoprivrede. Zato je, među ostalim, odlukom Europskog parlamenta i Vijeća 2022. godina proglašena Europskom godinom mladih s ključnim ciljevima – isticanja prilika za mlade koje nude zelena i digitalna tranzicija, pomoći mladima da postanu aktivni i angažirani građani, promicanje prilika dostupnih mladima te uključivanje perspektive mladih u politike EU – navode iz Smartera.

Također dodaju: “U novom programskom razdoblju nove Zajedničke poljoprivredne politike EU, kroz hrvatski Strateški plan, prema dostupnim projekcijama, za mlade poljoprivrednike izdvojit će se oko 120 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Od ukupno 1,87 milijardi eura za izravna plaćanja, za mlade poljoprivrednike predviđeno je 2 posto omotnice, odnosno 7,5 milijuna eura godišnje ili oko 38 milijuna eura u razdoblju od 2023. do 2027. godine. Osim kroz izravne potpore, za mlade poljoprivrednike je predviđeno i oko 80 milijuna eura kroz Program ruralnog razvoja – Intervencija za mlade poljoprivrednike. Prihvatljivi korisnici su osobe od 18 do 40 godina starosti, koji su već nositelji ili će to tek postati preuzimanjem cjelokupnog postojećeg poljoprivrednog gospodarstva, a iznos potpore za pokretanje poljoprivrednog posla za mladog poljoprivrednika penje se s dosadašnjih 50.000 na 100.000 eura.”

Generacijska obnova

Hoće li to biti dovoljno da bi se potaknula generacijska transformacija i veći ulazak mladih u poljoprivredu ili je uz ovaj novac potrebno pokrenuti i druge raspoložive alate i mjere koji će obnoviti hrvatsko selo i proizvodnju hrane tako da ono postane atraktivno mjesto za život i rad mladih ljudi?

U Hrvatskoj su poljoprivrednici pretežito starije životne dobi, njih 32,7 posto starije je od 65 godina, a 27,5 posto ih je starije d 55 godina. Istodobno, samo 10,5 posto poljoprivrednika mlađe je od 40 godina.

U 2019. godini u Hrvatskoj je bilo ukupno 21.746 nositelja poljoprivrednih gospodarstava mlađih od 40 godina, što je rast više od 10 posto u odnosu prema nekoliko godina ranije. Najviše mladih nositelja ima u slavonskim županijama na čelu s Vukovarsko-srijemskom županijom – 20 posto, a najmanje ih je u Splitsko-dalmatinskoj (samo sedam posto) i Šibensko-kninskoj (osam posto). Udio mladih hrvatskih poljoprivrednika s visokim strukovnim obrazovanjem i dalje je za 52 posto ispod prosjeka EU-a. Zato je mladim hrvatskim poljoprivrednicima potrebna, među ostalim, i odgovarajuća podrška dovoljnog broja edukatora i savjetnika iz javnog i privatnog sektora, što je sa sadašnjim kapacitetom 1 savjetnika na 585 gospodarstava nemoguće ostvariti. Iako ih je u ukupnom broju poljoprivrednika nešto malo više od 10 posto, hrvatski mladi poljoprivrednici u proizvodnji koriste više od četvrtine ukupno korištenog poljoprivrednog zemljišta, a posjeduju i višu razinu znanja od ostalih starosnih kategorija poljoprivrednika.

S obzirom na naše strateške ciljeve, negativne demografske trendove te starosnu strukturu nositelja poljoprivrednih gospodarstava, Hrvatska je postavila zadaću i cilj povećati udio mladih na 20 posto. “Novi ZPP propisao je da se izdvajaju znatna sredstava za mlade poljoprivrednike, no same potpore nisu dovoljne. Jedan od velikih izazova je težak proces dolaska do poljoprivrednog zemljišta i dobivanja lokacija za izgradnju poljoprivrednog gospodarstva. Danas je najčešći oblik nastavka poslovanja nasljedstvo u obitelji. a mladim poljoprivrednicima nisu dovoljno dostupni povoljni krediti za mehanizaciju, stoku, zemljišta… kao što je to njihovim kolegama u EU-u”, smatraju stručnjaci Smartera.
Zdenka Rupčić Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA