Stvorio je brojne slastice, prvi u Jugoslaviji naopravio grisine, a bio je i prvi stručni majstor keksar u bivšoj državi

U 88. godini u Srbiji je preminuo Petar Tutavac, čovjek koji je stvorio tvornicu Bambi i čuveni Plazma keks, a Hrvati će ga zasigurno najviše pamtiti po ‘Domaćici’ koja mu je zapravo bila diplomski rad.

Tutavac je rođen 1934. u Podgradini nedaleko od Opuzena (danas općina Slivno), pisala je lani Slobodna Dalmacija koja je tada objavila Tutavčevu životnu priču i razgovor s njim. U dobi od trinaest godina je završio pletarski zanat u Opuzenu te je postao KV radnik pletar. Tada je nekoliko godina pleo korpe u kojima se nosio kruh, ali mladi Petar se time nije zadovoljio. Godine 1949. preko sindikata se javio na tečaj za keksara u Zagrebu, koji je raspisala tvornica “Kraš”, gdje su on i još jedan polaznik izučili keksarski zanat. Zanimljivo je da je bio prvi školovani keksar u tadašnjoj Jugoslaviji. Zatim je otišao u vojsku, a nakon povratka zaposlio se u “Krašu”.

“Kraš je tada bio jedina konditorska industrija i sve ostale koje su se kasnije pojavljivale potekle su od njega”, prisjeća se Petar, koji je uz rad pohađao višu “Krašovu” školu za inženjera konditora u proizvodnji.

Ali ono što je zanimljivo jest da je upravo “Domaćica” bila njegov diplomski rad i prvijenac u konditorskoj industriji. Taj keks kasnije je doživio različite varijacije, ali osnova je ostala onakva kakvu je zamislio Petar Tutavac u svom diplomskom radu dalekih pedesetih godina prošlog stoljeća.

Budući da nije mogao riješiti stambeno pitanje za svoju obitelj u Zagrebu, krajem 1958. godine Petar se vraća u dolinu Neretve u Čapljinu, u tvornicu “Lasta”, koja je u to vrijeme proizvodila kruh, oblatne i medene pogače.

Nakon dolaska u tvornicu na mjesto tehničkog direktora, započeo je s proširenjem proizvodnje, nabavio nove linije i uveo nove proizvode, među kojima i štrudle od smokava.

Iako je uspješno organizirao proizvodnju, u Čapljini se nije dugo zadržao. Odlazi u Leskovac u tvornicu “Toma Kostić”, gdje je napravio prve grisine u Jugoslaviji, a čak su i talijanski kolege bili oduševljeni njihovom kvalitetom.

Krune karijere Petra Tutavca dogodila se u Požarevcu. Tamo je osnovao tvornicu keksa “Bambi”, čiji je zaštitni znak lik iz Disneyjeva crtića.

“Radeći na proizvodnji dječjeg keksa sa sojinim brašnom za školske kuhinje, razmišljao sam o novom proizvodu koji bi bio nešto sasvim novo u pogledu sastojaka i veće nutritivne vrijednosti. Ideju sam upotpunio saznanjima iz američke stručne literature, a usavršavanjem i izmjenama u recepturi talijanskog keksa “Plasmon” došao sam do originalnog proizvoda s dodacima vitamina, minerala i kombinacijom bjelančevina životinjskog i biljnog podrijetla. Tako je nastala “Plazma”, na kojoj su odrastale generacije”, otkrio je Tutavac za Slobodnu Dalmaciju.

Ali nije sve išlo glatko – bilo je i problema s Talijanima oko imena keksa pa je Tutavac pribjegao solomonskom rješenju:

“Dogovorili smo se da možemo proizvoditi “Plazmu” ali da je ne možemo izvoziti na talijansko tržište, a onda sam ja tražio da Talijani ne mogu kod nas izvoziti svoj “Plasmon”. , prenosi RTL