PRIJEDLOG IZMJENA PROŠAO VLADU RH

Poljoprivrednici su zadovoljni skraćivanjem rokova obrade natječaja, kod bodovanja skreću pozornost na neke slabe točke

Vlada RH je usvojila konačni prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Odnose se na obvezu dostave i izrade gospodarskih programa, elektroničku provedbu javnog natječaja, uspostavljanje novog sustava bodovanja u skladu sa strateškim ciljevima, uz obvezu raspisivanja natječaja za zakup poljoprivrednog zemljišta u roku od tri mjeseca i dr. Javlja GLAS SLAVONIJE
Cilj je smanjenje administrativnih zapreka te ubrzano, učinkovito, pravedno i transparentno raspolaganje državnom zemljom. Izmjene predlažu sustav bodovanja koji nagrađuje dosadašnje uredno ispunjavanje ugovora, vrednuje doprinose razvojnim ciljevima, potrebu boljeg povezivanja ratarstva i stočarstva te sadnju trajnih nasada i visokovrijednih povrtnih kultura uz poticanje prerade. Skraćuju se rokovi obrade natječaja i predviđa digitalizacija prijave i obrade. Poljoprivrednici to pozdravljaju, a kod najava sustava bodovanja skreću pozornost i na slabe točke.
– Dobra je to stvar, no pitanje je tko će to provoditi; tko će pregledavati moje poslovanje i dati mišljenje, a tko će nekome tko je dužan, kako je ostvarivao dobit on ili članovi obitelji – mame, sestre…, ili nema dobiti, posluje samo toliko da diže poticaje?! A bez dobiti nema ni poreza – kaže Josip Petanjak iz Drenja.
On i braća vode veliko poljoprivredno gospodarstvo koje, kaže, ne samo da nije dužno na ime obveza za državnu zemlju i ime drugih davanja nego još uplaćuje “debelo poreza općini”. Ni njihova općina još nije provela natječaj za zakup zemlje prema zakonu iz 2018. koji sada prolazi izmjene te Petanjak u dugogodišnjem zakupu nema ni hektar, već je to regulirano privremenim korištenjem.
– Tako su mi regulirana sva 54 državna hektara; prvo je to bilo na pet, a sada na dvije godine. I kako u takvim uvjetima ulagati, ozbiljno, dugoročno računati na zemlju i poboljšavati tlo kada je njezino korištenje regulirano kratkoročno?! – podsjeća na problem privremenog korištenja Petanjak, koji postavlja i pitanje dugogodišnjih posjednika i prioriteta.
Novi Zakon upravo cilja na to. Ne propisuje privremeno korištenje kao oblik raspolaganja državnom zemljom, a lokalne samouprave dužne su u roku tri mjeseca od dobivanja suglasnosti na program raspolaganja raspisati javni natječaj za zakup slobodnog poljoprivrednog zemljišta i onog koje se koristi bez valjane pravne osnove te u istom roku raspisati natječaj za zakup ako su već dobile suglasnost na program. Radi bolje kontrole samog postupka u povjerenstvu za provedbu natječaja za zakup i prodaju će sudjelovati i predstavnik Ministarstva poljoprivrede. Petanjak smatra da državne table treba davati u dugogodišnji zakup od bar 20 godina.
Na intenciju izmijenjenog Zakona o boljem povezivanju ratarstva i stočarstva, veće prerade i dr., kaže da to pozdravlja, no upozorava na nedostatke iz prakse.
– IZ EU sredstava potiče se gradnja podnih skladišta, što smo i mi napravili, no uz to je trebalo odmah dati i sredstva za neku preradu. Ovako, imaš podno skladište i u njemu urod koji moraš rješavati da se ne počne kvariti, a da imaš preradu, to bi bilo riješeno na taj način. U ovakvom obliku tu nema dodane vrijednosti; napravit ćemo silne hale za strojeve, a nećemo time povećati proizvodnju – kaže Petanjak.
Aktualnim Zakonom raspolaganje državnom zemljom prepušteno je lokalcima koji su do danas objavili 118 natječaja za zakup. Izdano je 370 suglasnosti na programe raspolaganja.

Suzana Župan Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA