Pad besposadne letjelice koja je stigla iz ratom poharane Ukrajine na Zagreb otvorio pitanje nacionalne sigurnosti? Tko je lansirao dron, je li doista nosio avionsku bombu? Kako je moguće da su ga dvije članice NATO-a, Rumunjska i Mađarska, mirno pustile preko svog zračnog prostora sve do njegova pada u Zagrebu, a da o tome nisu obavijestile susjede? Je li zakazao sustav ranog uzbunjivanja? Koja je uloga NATO-a? Kako spriječiti slične incidente u budućnosti?

O tome su u emisiji Otvoreno, urednika i voditelja Damira Smrtića govorili dr. sc. Gordan Akrap, s Institua za hibridne sukobe, Josip Štimac, umirovljeni general bojnik i bivši zapovjednik HRZ-a, Pavao Miljavac, bivši načelnik Glavnog stožera i bivši ministar obrane i prof. dr. sc. Goran Bandov, sa Sveučilišta u Zagrebu.

General Štimac je rekao kako je letjelica koja je pala na Zagreb izviđačka te da je koristila senzore za prikupljanje obavještajnih podataka na teritoriju neprijetelja. Rekao je da je imala dvije vrste kamera, kakve smo imali i mi na migovima za dnevno izviđanje. Dodao je kako je letjelica imala i kamere za infra crveno izviđanje, kameru za opto letronsko izviđanje i kameru za radarsko snimanje.

Istaknuo je kako nema razloga ne vjerovati ekspertima koji su rekli o čemu se radi, ali kako kaže, bomba je sigurno modificirana.

Štimac je istaknuo kako takve letjelice radar može otkriti na 400 kilometara daljine. Kako kaže ovo su radari koji detektiraju objekte na većim visinama, ali imamo i radare koji se koriste za manje visine.

NATO sustav funkcionira

Rekao je kako smatra da NATO sustav funkcionira. 

– Ovakva letjelica ima funkciju da ima snimanje te da se vrati natrag i kako Štimac kaže, ona ima padobrane, kako bi se mogla spustiti.

Na pitanje kako to da Mađari nisu prepoznali ovu letjelicu, Štimac je rekao kako se na radaru nekad pokazuju lažni ciljevi i te ističe kako se ne diže sustav zbog takvih ciljeva.

Miljavac je rekao kako je kod nas problem uočavanja letjelice 7 minuta, kako kaže, da su Mađari rekli kako letjelica ide prema nama, mogli su se dići migovi. No, kako kaže mi noću nemamo sposobnost za to.

Svi su se složili kako se mora modernizirati protu zračna obrana, što je točno, ali mi imamo problema i sa trupnom obranom, a do srednjih visina ne možemo osim s protuzračnom obranom, naglasio je Miljavac i dodao kako se treba vidjeti od koga ćemo kupiti.

Svi su se složili kako se mora modernizirati protu zračna obrana.

– Ali mi imamo problema i s trupnom obranom, a do srednjih visina ne možemo osim s protuzračnom obranom, naglasio je Miljavac i dodao kako se treba vidjeti od koga ćemo kupiti.

Veliki propust

Miljavac je rekao kako je čudno što nas Mađari nisu obavijestili o letjelici budući da se radi o jedinstvenom sustavu.

– U svakom slučaju to je veliki propust, naglasio je i dodao kako svatko treba imati nekakvu mogućnost reakcije i obaranja takvog projektila.

Miljavac je rekao kako se trebao aktivirati članak 5 ili ga bar staviti u pripravnost. Naglasio je kako moramo biti oprezni.

Akrap je rekao kako postoji više scenarija zašto je došlo do ove situacije i da istražitelji moraju odgovoriti na brojna pitanja kako bi se utvrdila istina.

– Ono što je za mene problem, je to da je NATO intenzivirao svoje zračne letove iznad svih područja koji graniče s Ukrajinom. Rumunji su vidjeli da određena vrsta letjelice dolazi s ratom zahvaćenog područja ulazi u njihov prostor, rekao je i dodao “ako Mađari nisu obaviješteni – oni nisu reagirali, a sukladno s tim ni Hrvatska nije reagirala”.

Akrap naglašava kako je NATO savez jak onoliko koliko su jake i odgovorne njegove članice.

– Mi ne možemo očekivati ako budemo izvrgnuti sigurnosnom izazovu da će NATO doći i spasiti nas. Mi moramo razviti vlastite obrambene i sigurnosne kapacitete kako bi mogli odgovoriti na sigurnosni izazov s kojim se možemo suočiti, dok ne dobijemo pomoć drugih članica NATO saveza, rekao je.

Bandov je naglasio kako se nalazimo pred novim svjetskim poretkom, te naglašava kako još od pada berlinskog zida tražimo nove sigurnosne momente.

– S obzirom na to kako funkcionira Rusija, Europi je pokazalo kako se mora uozbiljiti i biti jedinstvenija te da NATO ima smisla, rekao je.

Rekao je da je Trump upozoravao kako Europa mora više ulagati u svoju obranu te da je dužna braniti sebe.

– Rusija neće biti na strani zapadnih saveznika, nego se odlučila da će biti na nekoj dugoj strani, naglasio je Bandov.

Štimac je poručio kako Hrvatskoj nedostaje raketni sustav protuzračne obrane.

Europa ima svoju sigurnosnu politiku

Akrap naglašava kako se treba raditi na strateškom razvoju kompasa Europe koji je predviđen da zemlje EU na pojedinačnoj i zajedničkoj razini ojačaju svoj obrambeni i sigurnosni kapacitet.

– Europa ima svoju sigurnosnu politiku i u njoj mi moramo raditi tako da definiramo svoje ciljeve, istaknuo je.

Sustav protubalističkog štita Europe, odnosno NATO saveza je funkcionalan, naglasio je Akrap.

Na pitanje može li EU biti posrednik između SAD-a i Kine, Bandov je rekao kako je to interes Europe.

– Nisam siguran da EU ima dovoljno argumenta koje bi Amerikanci mogli razumjeti da ih ohrabri za dijalog s Kinom, istaknuo je.

Na pitanje treba li nam obcezni vojni rok, Miljavac je rekao da ako želimo imati vojno obrazovano stanovništvo koje se u datom momentu može podignuti, ne samo za vojne potrebe, vojni bi rok osposobio mladiće i djevojke za 3-4 mjeseca.