Sindikat prijavio glavnog ravnatelja policije USKOK-u: Tvrde da je oštetio proračun za 550 000 kuna…

Sindikat prijavio glavnog ravnatelja policije USKOK-u: Tvrde da je oštetio proračun za 550 000 kuna…

”Naime, po našem mišljenju odgovornost Nikole Miline je doista neupitna jer je znao po kojoj osnovi prima plaću i koja prava je crpio po osnovi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike”, poručili su iz Sindikata

Sindikat policijskih službenika prijavio je glavnog ravnatelja policije Nikolu Milinu USKOK-u i Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa jer je uz plaću koristio i materijalna prava iz kolektivnog ugovora kao državni dužnosnik. Kroz ovaj postupak do danas je ostvario nepripadajuću imovinsku korist na štetu državnog proračuna kroz plaću policijskog službenika umjesto da ju ostvaruje po osnovi statusa državnog dužnosnika čime je u protekle 4,5 godine oštetio državni proračun za oko 550 000 kuna., javlja RTL

”Ovdje želimo naglasiti još jednu okolnost koja se dogodila od naše prijave do danas, a ona je da je u međuvremenu donesena nova Uredba o plaćama policijskih službenika („Narodne novine“ br. 7/22 od 17. 1. 2022. godine) u kojoj je i dalje propisana plaća glavnog ravnatelja policije s koeficijentom 3,511 i dodatkom 40%, odnosno ukupnim koeficijentom od 4,915, a koja je u procesu donošenja svakako prošla „kroz ruke“ glavnog ravnatelja policije i koji je usprkos činjenicama koje na koje smo javno ukazali krajem 11. mjeseca 2021. godine i dalje ustrajao u nastojanju da ne ispravi tu nepravilnost čime je zapravo ustrajao u svom sukobu interesa. Ne čudi nas zašto, jer ipak je razlika između dužnosničke plaće i plaće policijskog službenika na mjesečnoj bazi u bruto iznosu cca. 11.000,00 kuna, a u neto iznosu je ona cca. 6.500,00 kuna, a samim time to ponašanje je i ulaganje u budućnost, odnosno mirovinu o kojoj čak i premjer može samo sanjati”,  poručili su iz policijskog Sindikata.

Uz to, Milina je prijavljen da je koristio prava državnih službenika i namještenika (regres, božićnicu i jubilarnu nagradu) koja mu isto tako nikako ne mogu i ne smiju pripadati sukladno Zakonu o obvezama i pravima državnih dužnosnika.

‘U odgovoru uz mnoge pokušaje pravdanja postupanja ističe se da glavni ravnatelj policije ima status policijskog službenika i da je ostvario, te da i dalje ostvaruje, prava propisana Kolektivnim ugovor za državne službenike i namještenike, koji je sklopljen između Vlade Republike Hrvatske kao poslodavca i sindikata u ime svojih članova, a kojim se utvrđuju prava i obveze iz rada i po osnovi rada za državne službenike i namještenike zaposlene u državnim tijelima, a ne i za državne dužnosnike.

Također u odgovoru navodi se da je točno da sukladno odredbama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika glavni ravnatelj policije ulazi u kategoriju državnih dužnosnika, ali da je i sukladno Zakonu o policijskim poslovima i ovlastima te Zakonu o policiji policijski službenik pa sukladno tome navodi se da se prema tome primjenjuje načelo „lex specialis derogat legi generali“ jer u tom konkretnom slučaju ono daje prednost odredbama Zakona o policiji i Zakona i policijskim poslovima i ovlastima, a također pravda se i nizom podzakonskih akata od Uredbe od klasifikaciji radnih mjesta policijskih službenika, Uredbe o izgledu odora policijskih službenika MUP-a do sporne Uredbe o plaćama policijskih službenika, kao i posjedovanjem certifikata razine „vrlo tajno“”, obavijestili su iz Sindikata.

No, u Sindikatu su uvjereni kako je pozivati se također na načelo „lex specialis derogat legi generali“ i davati prednost odredbama Zakona o policiji i Zakona o policijskim poslovima i ovlastima i to samo jednom policijskom službeniku je pogrešno i apsolutno krivo, ali očito u cilju zaštite sustava ili bolje rečeno pojedinaca u tom sustavu koji su u ovom slučaju suodgovorni, a ne samo glavni ravnatelj policije Nikola Milina.

”Naime, po našem mišljenju odgovornost Nikole Miline je doista neupitna jer je znao po kojoj osnovi prima plaću i koja prava je crpio po osnovi Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike, iako na navedena materijalna prava nije imao pravo kao državni dužnosnik, pa se nikako nije mogao opravdati da nije znao za nešto što zakonom nije zabranjeno ili regulirano, a osobito s obzirom na funkciju koju obnaša, jer nepoznavanje prava škodi ili bolje rečeno „ignorantia iuris nocet“, a isto tako nije ništa poduzeo da to spriječi ili promijeni, a osobito da vrati nepripadajuću imovinsku korist”, poručili su iz Sindikata policijskih službenika.