Ratari priželjkuju 30-ak litara kiše * Sjetva skuplja od 3000 do 6000 kuna po hektaru, no isplati se zbog rasta cijena žitarica. Javlja GLAS SLAVONIJE
Posljednja kiša u ovoj godini pala je prije više od mjesec dana. Skromnih šest litara u mikroregiji Đakovština, u srcu žitnice Slavonije, palo je 27. veljače, s tim da je tlo oborine dobilo i 6. ožujka, kada je topljenjem snijega dobilo još 10 litara. Poput 2021., za sada je 2022., već ionako opterećena povijesno visokim ulaganjima ratara, sušna godina, pa se skorašnja kiša koju meteorolozi najavljuju tijekom ovoga tjedna, grozničavo očekuje.
Drži ih cijena
“Minimum minimuma je da padne bar 10, a optimum bi bio od 20 do 30 litara kiše. Najave jesu u tom smjeru; bit će to ‘zlatna kiša‘. kanali su prazni”, kaže član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, piškorevački ratar Matija Brlošić. Jer, u mikroregiji Đakovština, ističe pratitelj njezinih vremenskih prilika Bartol Bačić, dosad je u 2022. palo samo 67 litara, dok je u prva tri mjeseca lani palo 150, a preklani 108 litara oborina. K tome, i zima je prošla bez snijega, pa su se u bunarima spustile podzemne vode, upozoravaju povrtlari i savjetuju građanima: “Sadite ma i na najmanjem komadu zemlje koji imate jer hrana će biti jako skupa.” Zasad sušna 2022., nakon 2021. s dugom velikom sušom, na što je odmah odgovoreno poskupljenjem hrane, dodatno posložnjava situaciju kada je riječ o poskupljenjima, inflaciji, globalnim tržišnim poremećajima i od prije mjesec dana ruskom agresijom na Ukrajinu.
Pritisnuti svim tim, ratari su u najskupljoj sjetvi dosad. “Kiša je trenutačno najpotrebnija pšenici, jesenskim kulturama kako bi se aktiviralo bačeno gnojivo. Sa sjetvom ranih kultura se krenulo, šećerna repa i zob gotovo da su posijani, za što su uvjeti bili da se može sijati svaki dan. Neki već idu i u sjetvu kukuruza, no mislim da je to prerano, da je za to najbolje krenuti od 10. travnja”, kaže Brlošić.
Dok se dobra kiša priželjkuje, računica o povijesno skupoj proljetnoj sjetvi već je tu. Zbog poskupljenja gnojiva, sjemena, plavog dizela i drugih inputa u proizvodnji, ova sjetva skuplja je od lanjske, procjenjuje Brlošić, za 3000 do 6000 kuna po hektaru, s tim da se potonja brojka vezuje uz sjetvu šećerne repe. “Troškovi su po hektaru veći od 50 posto. Plavi dizel lani je bio nešto više od tri, u jednom trenu išao je i do devet, a sada je 8,5 kuna. Gnojivo PK otišlo je od 100 do 150, a dušična gnojiva i do 400 posto gore. No, cijene žitarica, koje su znatno rasle, drže ratare i zbog toga će ići u sjetvu za koju je velik dio njih nabavio gnojivo prije poskupljenja. Više zabrinjava jesenska sjetva ako ostanu ove, višestruko povećane cijene gnojiva, a zabrinjavaju i navodi da su tvornice prestale proizvoditi dušična gnojiva”, kaže Brlošić. Da ratari idu u sjetvu, usprkos njezinoj skupoći, zbog poraslih cijena žitarica govori već podatak da je cijena pšenice na burzama u ovim trenucima oko 400 eura po toni, oko tri kune za kilogram.
Voze vodu
“Nekakvih dodatnih turbulencija s cijenama nema. Bilo bi vrlo optimistično očekivati neku stabilizaciju, no cijelo tržište žitarica i roba u velikoj je neizvjesnosti, a što nije uvjetovano samo krizom u Ukrajini, nego i vremenskim prilikama”, kaže direktorica Žitozajednice Nada Barišić. Ratari u proljetnoj sjetvi kukuruzom, sojom, suncokretom, šećernom repom i drugim proljetnim kulturama trebaju zasijati oko 500.000 hektara.
Prva tri sušna mjeseca odražavaju se već i na sve nižim razinama vode u bunarima u općini Levanjska Varoš, čija pojedina sela i inače imaju problema s vodom. “Zima je bila bez snijega, spustila se razina podzemnih voda, iako vode još ima u kanalima, potocima, no pojedini već kukaju da moraju voziti vodu za stoku. Ljudi su i otprije ovdje organizirani u njezinu dovozu – imamo manju cisternu i preko DVD-a, a imamo i pumpe na izvorima”, kaže načelnik Slavko Tidlačka. Zbog brdovitosti terena ovdje su temperature nešto niže, pa u tom dijelu Đakovštine proljetna sjetva ide nešto kasnije.
Suzana Župan Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
