| U 2021. podneseno je 18.576 zahtjeva za pristup informacijama, što je na razini prosjeka prethodnih godina. Podatke je dostavilo 5.186 ili 88,54% od ukupno 5.857 evidentiranih tijela javne vlasti, stoji između ostalog u Izvješću o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama koje je Povjerenik za informiranje Zoran Pičuljan podnio Saboru. Javlja HND |
| Zanimljivo, ali reklo bi se i nedopustivo, je da Sabor nije raspravio ni Izvješće za 2020. godinu. Pičuljan navodi kako je Izvješće o primjeni Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI) osobito informativno i korisno u kontekstu očekivanog usvajanja izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama, jer nudi pogled na kratkoročna i dugoročna rješenja za bitno unapređenje ovog prava. U Izvješću se nalaze i podatci o postupanju Povjerenika za informiranje kao drugostupanjskog tijela, ali o postupanju u okviru sudskog nadzora ostvarivanja prava na pristup informacijama, kao i podatci o djelovanju Ureda povjerenika za informiranje u segmentu praćenja i promicanja prava na pristup informacijama i ponovne uporabe informacija te digitalne pristupačnosti.-U cilju poboljšanja stanja u Izvješću utvrđeni su prioriteti djelovanja Povjerenika za informiranje i Ureda povjerenika za informiranje, kao i prijedlozi i preporuke za otklanjanje nedostataka i nepravilnosti, navodi se.Prema Izvješću najviše obraćanja i po nekoliko stotina puta bilo je prema Hrvatskim vodama, Gradu Zagrebu i Ministarstvu unutarnjih poslova. Navodi se kako su tijela javne vlasti u 96 posto slučajeva zahtjeve riješila u roku, dok je 82 posto zahtjeva riješeno, odnosno odobren je pristup informacijama. Većina neriješenih predmeta završi u žalbenom postupku pred Povjerenikom.-Prema strukturi informacija najviše se omogućava pristup informacijama povezanih s djelokrugom rada tijela (4.866 ili 36,03 posto), zatim općim informacijama o zaposlenicima, natječajima, planovima, izvješćima i slično 3.494 ili 25,87 posto, a najmanje se omogućava pristup financijskim podacima 2.551 ili 18,89 posto, navodi se u Izvješću te dodaje kako su u slučajevima odbijanja najčešća obrazloženja da se tražena informacija ne smatra informacijom u smislu ZPPI-ja, zbog zaštite osobnih podataka i zbog zlouporabe prava i poslovne tajne. U Izvješću se navode i podaci u postupanju Povjerenika za informiranje po žalbenim postupcima pa je tako tijekom 2021. zaprimljeno ukupno 958 žalbi ili 55,53 posto što se odnosi na žalbe zbog šutnje uprave, a 43 posto izjavljeno je na rješenja o odbijanju ili odbacivanju zahtjeva za pristup ili ponovnu uporabu informacija. U 2021. godini pred Visokim upravnim sudom RH pokrenuto je 112 sporova na odluke Povjerenika što je 44,28 manje u odnosu na prošlu godinu kada je bio pokrenut 201 upravni spor. Upravni sporovi su pokrenuti u 107 slučajeva protiv rješenja Povjerenika, dok je u 5 slučajeva upravni spor pokrenut zbog nerješavanja žalbe u zakonskim rokovima. Od 122 dostavljene presude u 95 posto slučajeva Visoki upravni sud RH potvrdio je rješenje Povjerenika.U izvješću se iznose i prijedlozi intervencija kroz izmjene i dopune ZPPI-ja kako bi se pristup informacijama učinio efikasnijim. Tako bi, prema prijedlogu, trebala biti veća odgovornost čelnika za ostvarivanje prava na pristup informacijama. Također se predlaže uvođenje izravnog sankcioniranja tijela koja neizvršavanju naloge i rješenja Povjerenika i javna objava na internetskoj stranici Povjerenika s popisom tijela koja ne postupaju po njegovim nalozima. Isto tako i uvođenje centraliziranog e-upisnika zahtjeva za pristup informacijama s pravom uvida Povjerenika kao nadzornom tijelu, radi jednoobraznog i pravilnijeg postupanja tijela sa zahtjevima i smanjivanja šutnje uprave itd.Najviša razina nepravilnosti je uočena u objavi informacija za koje očekivano postoji najveći interes građana: popis korisnika donacija, sponzorstava i drugih davanja iz javnih sredstava; ishodi natječajnih postupaka i javnih poziva; osobna imena i kontakt podaci čelnika i rukovoditelja organizacijskih jedinica, navodi se i izvješću te dodaje kako je pravo na pristup informacijama značajan antikorupcijski alat te je njegova dorada i dosljedna, standardizirana primjena u interesu razvoja odgovorne i učinkovite javne uprave. – U budućem razdoblju Povjerenik namjerava staviti naglasak na provedbu ciljanih inspekcijskih nadzora zbog šutnje uprave i učestalog nezakonitog postupanja po zahtjevima, kao i na provedbu ciljanih edukacija za pojedine skupine tijela i njihove čelnike, stoji u izvješću Povjerenik za informacije. Više na pristupinfo.hr i HND Vijest je na LINKU DEMOS MEDIA |
Slični članci
26. travnja 2024.
