Odvjetnička komora već 20 godina inzistira na upisnini od 37.500 kuna kojom se diskriminiraju manje imućni pravnici

Odvjetnička komora već 20 godina inzistira na upisnini od 37.500 kuna kojom se diskriminiraju manje imućni pravnici

Hrvatska odvjetnička komora (HOK) je 2002. propisala cijenu upisnine u Imenik odvjetnika koju je AZTN još 2004. nazvala nezakonitom, a pučka pravobraniteljica zamjerila je što su “pravnici lošijeg imovinskog stanja stavljeni u nepovoljniji položaj”. AZTN je sada ponovno zaključila kako je propisana svota  previsoka, jer je prosjek u EU oko 200 eura, a ponegdje je upis i besplatan

Piše: Saša Paparella objavljuje portal ZAGREBI.HR

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) donijela je mišljenje da Odluka o utvrđivanju visine upisnine u Imenik odvjetnika Hrvatske odvjetničke komore (HOK), kojom se za prvi upis odvjetnika u Imenik odvjetnika HOK-a utvrđuje upisnina u iznosu od 37.500 kuna, “predstavlja prekomjeran iznos te prepreku za pristup tržištu pružanja odvjetničkih usluga”.

AZTN provodi analizu komorskog sustava u Republici Hrvatskoj. Između ostalog predmet analize bio je i HOK, pa je tako izvršen uvid u Odluku o utvrđivanju visine upisnine u Imenik odvjetnika HOK-a iz ožujka 2019. Njome se utvrđuje spomenuta upisnina, koja se uplaćuje nakon prvog upisa u Imenik odvjetnika HOK-a, a prije davanja svečane prisege. Od upisnine su izuzeti odvjetnički vježbenici,

‘Previsoka cijena upisnine prepreka je za pristup tržištu’

U svezi visine upisnine, AZTN je putem Europske mreže za tržišno natjecanje (ECN) zaprimio podatke o visinama upisnina u dvadesetak zemalja EU te je izvršio uvid i u iznose upisnina i u Albaniji i Srbiji. Uvidom u dostavljene podatke AZTN je zaključio kako predmetna upisnina u većini analiziranih zemalja iznosi u prosjeku od 100 do 300 eura, dok pojedine zemlje nemaju institut upisnine kao takve. Također, zaključeno je kako su razlike pri plaćanju upisnine ovisno o kategoriji upisnika značajno manje u odnosu na RH te u pravilu iznose u prosjeku oko 200 eura.

“Nesporno je s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja kako su odvjetnici, članovi Komore, poduzetnici, a Komora u tom smislu udruženje poduzetnika. HOK ima pravo odrediti iznos upisnine. Kako je članstvo u HOK-u za odvjetnike obvezno te kako je plaćanje upisnine obvezno, zaključuje se kako je upis u Imenik odvjetnika HOK-a, odnosno plaćanje upisnine uvjet za pristup tržištu pružanja odvjetničkih usluga. Stoga, svaki uvjet za pristup odnosno sudjelovanjem na tržištu koji je nerazmjeran, prekomjeran, ograničavajući i sl. izvjesno predstavlja prepreku za pristup i sudjelovanjem na tom tržištu s aspekta propisa o zaštiti tržišnog natjecanja”, navodi se u mišljenju koje potpisuje Mirta Kapural, predsjednica Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja.

HOK već 20 godina ne želi odustati od enormne upisnine 

Sporna cijena određena je još 2002. Već tada su se neki pravnici požalili AZTN-u, koji se davne 2004. izjasnio da cijena upisnine smatra nezakonitom, “budući da se istim primjenjuju nejednaki uvjeti glede visine upisnine”. Naglasili su pritom i kako “hrvatski model određivanja visine upisnine za upis u HOK ne poznaje nijedan europski pravni sustav, niti je moguće u Europi pronaći zemlju s tako visokom cijenom upisa u odvjetničku komoru”. Nezadovoljnici su se tada požalili i pučkom pravobranitelju Jurici Malčiću, koji 2009. konstatira da se radi o “diskriminaciji temeljem imovnog stanja” te je HOK-u preporučeno da “žurno donese novu odluku o visini upisnine”. Kako se HOK oglušio na preporuku, pučki pravobranitelj iznio je problem pred Sabor u svom izvješću o diskriminaciji, a izvijestio je i ministra pravosuđa. 

Priča je potom zamrla sve do 2018., kad je pravnica Ivana Zelić pučku pravobraniteljicu Loru Vidović podsjetila na zaboravljeni slučaj. Vidović se potom obratila HOK-u, ali ni ona nije dobila očitovanje, pa ponovno šalje pritužbu radi diskriminacije prilikom naplate upisnine. U rujnu 2019. Lora Vidović ponovno se obratila HOK-u, naglašavajući kako su “uvjetovanjem upisa u Imenik i plaćanjem upisnine od 37.500 kuna pravnici lošijeg imovinskog stanja stavljeni u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji mogu snositi takav trošak. Posljedice ove nejednakosti su za njih krajnje ozbiljne budući da podrazumijevaju nemogućnost bavljenja odvjetničkim poslom”. Početkom 2019. Ivana Zelić je Visokom upravnom sudu (VUS) predložila pokretanje ocjene zakonitosti odluke HOK-a iz 2002. Tek nakon tih koraka, u ožujku 2019. – 15 godina od odluke AZTN-a i 10 od mišljenja pučkog pravobranitelja – HOK donosi novu odluku o visini upisnine. No bio je to samo pravni manevar – HOK-ovci nisu promijenili cijenu, već samo valutu upisnine, pa su svotu od 5000 eura preračunali u 37.500 kuna, znajući da će taj potez imati važnu pravnu implikaciju. Naime, stupanjem nove odluke na snagu, odluka iz 2002. stavljena je izvan snage, a čime je automatski obustavljen postupak ocjene zakonitosti. 

Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA