NAKON POMORA PČELA I NALAZA ZABRANJENIH TVARI Vijest donosi GLAS SLAVONIJE
Na oglednom polju Služba neko sredstvo, miks, treba koristiti unaprijed, kaže BrlošićĐAKOVO
Korištenje aktivnih tvari koje su u Republici Hrvatskoj zabranjene, a koje su utvrđene inspekcijskim nalazima nakon pomora pčela, što pokazuju prvi rezultati inspekcijskih nadzora, potvrdilo je sumnje pčelara da se pomor nije dogodio zbog zaraznih bolesti, nego da je faktor čovjek i njegovo nepravilno korištenje pesticida. Utvrđeno je u dijelu slučajeva i nepravilno vođenje evidencije o uporabi sredstava za zaštitu bilja.
Time se ponovno aktualiziralo i pitanje korištenja zaštitnih sredstava, pesticida, na ratarskim kulturama i njihove snage, u ovom slučaju na uljanoj repici, i to u fazi cvatnje na kojoj teče pčelinja ispaša. Nakon ovakvog nalaza poslije pomora Poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata poduzet će sve mjere sukladno Zakonu o održivoj uporabi pesticida. To je slovo zakona, a pčelari poručuju da protiv ratara i njihovog posla nemaju ništa, no da se poljodjelci moraju pridržavati pravila. Ratari se pak istovremeno žale da su, otkako smo zemlja članica EU-a, sredstva koja smiju koristiti preslaba – da je efekt njihove zaštite preslab, ili nikakav, što u konačnici multiplicira tretiranja i, naposljetku, troškove.
– Prije si imao jednu aktivnu tvar i djelovala je 15 dana, a sada sredstvom “ubiješ” dva-tri dana i ponovno. Jer, njihovo djelovanje više je u zaštiti prirode i okoliša, a ne naših usjeva, nama je stvorilo novu obvezu da moramo pratiti sam ponik korova, jer inače ništa od djelovanja tih preblagih pesticida – kaže član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, poznati ratar Matija Brlošić iz Piškorevaca.
Prije je, nastavlja, bilo dovoljno jedno tretiranje biljke pesticidima, a sada je to u prosjeku i četiri do pet tretiranja u vegetaciji po hektaru, i insekticidima i fungicidima.
– Europska unija uvjerava nas da je i ovakvim, oslabljenim sredstvima, što neškodljivijima prirodi i okolišu, moguće zaštititi urod, a mi to ne osjetimo. Sve novo što izlazi iz proizvodnje slabijeg je djelovanja. Oni djeluju u svom opsegu, ali konstantno imamo i novu pojavu korova kojih prije nije bilo, kao i bolesti i kukaca. Sve to zahtijeva prilagodbu. Otkako se bavim poljoprivredom pojavilo se pet do šest vrsta novih korova kojih ovdje nikada prije nije bilo. Prilično su otporni na postojeće i nove ciljane pesticide. Primjerice, imaš zasijanu pšenicu i pojavi se novi korov – možeš istretirati sve korove, ali taj jedan ne. I zbog tog jednog korova moraš uzeti dvostruko skuplji herbicid – upozorava na nove vrste korova i druge neželjene pojave u usjevima Brlošić.
Neslužbeno, sumnja se da ratari zbog preslabih pesticida u članicama EU-a odlaze preko granice, u BiH i Srbiju kao treće zemlje i ondje nabavljaju daleko jača sredstva. Aktivne tvari zabranjene u nas, kao i tretiranje u pogrešno doba dana i bez prethodne pravovremene najave, imaju velike, pa i nesagledive posljedice za pčelare.
– Analize su pokazale da su nakon pomora pčela pronađene aktivne tvari koje su zabranjene u Hrvatskoj. Kako je to nabavljeno, ja to ne znam, no ako je tretiranje – svakako na vrijeme treba obavijestiti pčelare. Uz dužno poštovanje njima i njihovim problemima, kao i tome koliko je pčela važna za cijeli sustav, treba razumjeti i ratare – njima je urod kruh, prihod, moraju ga zaštititi. Sve je to smjerokaz kako ispravno postupati, a da ne bude ugrožena nijedna proizvodnja – kaže ovaj dugogodišnji ratar.
Skreće pozornost na ulogu Savjetodavne službe i njezino mjesto u educiranju ratara kako kombinirati aktivne tvari, pogoditi reference za njihovo korištenje, koju kombinaciju, miks tvari koristiti.
– Mi informaciju ni od koga ne možemo dobiti, jer Služba to ne radi, a trebala bi imati ogledna polja i koristiti neka sredstva, ili njihov miks bar godinu dana unaprijed, a onda nama dati savjete o tome. Ovako, mi slušamo trgovca i što on kaže, a svaki svoga konja hvali, preporučit će ti ono što je njemu u interesu, tj. u interesu njegove što veće zarade. Savjetodavna služba vuče značajna sredstva iz proračuna, a te podatke ne dobivamo, jer to i ne rade. Mi vezano uz EU ne možemo ništa, ušli smo u Uniju i moramo prihvaćati njezina pravila. Rješenje je da Savjetodavna služba počne raditi svoj posao, treba savjetovati poljoprivrednike, a ne baviti se administracijom. Zakon za korištenje zabranjenih aktivnih tvari propisuje kazne, možda i uskratom potpora. Ja nisam za to da se ide prijeko po daleko jača sredstva i šverca time, mi imamo tu sredstava, samo Savjetodavna služba treba reći koje kombinacije koristiti. Gotovo svi ratari, 95 posto njih, radi kako treba raditi s pesticidima te su svjesni važnosti pčela za čitav život u prirodu. Takvi ne tretiraju usjeve u podne i pogotovo ne u nas zabranjenim sredstvima – kaže Brlošić.
Dodaje kako su pesticidi također išli gore s cijenom, no ne kao druge stavke u ratarskoj proizvodnji, nego pet do 15 posto.
Suzana Župan
Vijest je na LINKU
DEMOS MEDIA
