Javlja portal ZAGORJE.COM

Za provođenje operativnog programa obrane od tuče potrebno je prosječno oko 20 milijuna kn po sezoni, kaže Salatko, što je daleko manje od financijskih šteta koje tuča može prouzorčiti .

Proteklog tjedna u dva je navrata lokalna sugradica i tuča iznenadila Zagorce. Prvo je u utorak padala na području Gornje Stubice, da bi potom u nedjelju, u poslijepodnevnim satima, na Praznik rada, mjestimično vrlo intenzivno padala po dijelovima Zaboka, Velikog Trgovišća, Oroslavja i Krapinskih Toplica. Ironično, tuča je padala baš na dan 1. svibnja, kad je uobičajeno počinjalo sezonsko operativno djelovanje sustava obrane od tuče. Time nas je ponovo podsjetila na to da sustav obrane od tuče u Hrvatskoj više ne funkcionira.

Maćehinski odnos

Predsjednik Udruge raketara protugradne obrane Hrvatske, Josip Salatko, inače iz Krapinskih Toplica, rekao nam je da je obrana od tuče i ove godine trebala početi 01. svibnja, ali nije. Salatko za to krivi Državni hidrometeorološki zavod, točnije, njegovu ravnateljicu Branku Ivančan Picek. – Obrana od tuče nije počela 01. svibnja jer DHMZ ništa nije napravio. DHMZ se prema obrani od tuče ponaša maćehinski. Još nam nisu dostavili meteorološku otopinu srebro-jodida, niti servisirali generatore. A problem je sljedeći. DHMZ već duže vrijeme tvrdi da obrana od tuče nije učinkovita, niti isplativa i da je treba ukinuti. No, ona je definirana Zakonom o sustavu obrane od tuče i taj zakon može ukinuti jedino Sabor Republike Hrvatske. Iako su najavljivali da će se taj zakon ukinuti još u prvoj polovici prošle godine, to se nije dogodilo. Dakle, zakon je još uvijek na snazi i dok ga ne ukine Sabor, mora se poštovati i provoditi – ispričao nam je Salatko. Iako službenih informacija o ovosenzonskoj obrani od tuče Salatko još uvijek nema, kako nam je rekao, trenutno ne raspolažu s ničim sa čime bi mogli pružiti kvalitetnu obranu od tuče, tim više što je obrana protugradnim raketama ukinuta još 2020. godine. – Nisu kupili otopinu za generatore, nego će se koristiti stara zaliha kojoj je već prošao rok upotrebe. Konkretno, ja imam otopinu proizvedenu 2017. godine, a rok upotrebe joj je istekao 2019. godine. Na kraju, ove će se godine, izgleda, raditi nešto malo samo pro forma. Tako da mogu reći: „Mi smo radili, ali evo, vidite da obrana od tuče ništa ne valja i da je nepotrebna“. S druge strane, ravnateljica DHMZ-a Branka Ivančan Picek još je dodatno smanjila broj naših postaja i to za pola. Tako da nas je sad ostalo još jako malo – kaže Salatko.

Požeški primjer

Iako su neke europske zemlje, poput Slovenije, već u potpunosti ukinule obranu od tuče, tvrdeći kako nema znanstvenih dokaza o njenoj učinkovitosti, Salatko nam konkretnim primjerom dokazuje upravo suprotno. – Evo vam primjer prošlogodišnje katastrofalne tuče u Slavoniji, koja je, 25. lipnja 2021., na području Požeško-slavonske županije, prouzročila štetu u poljoprivredi u iznosu od 173,478.561 kn. Za usporedbu, Požeško-slavonska županija je od 1996. do 2020. ukupno pretrpjela 320 milijuna kn štete od tuče, a 2021. u jednom danu više od polovice akumulirane štete u 24 godine. Na isti tučoopasni sustav, na svom području odgovornosti, djelovala je „Protivgradna preventiva Republike Srpske“.  Ispalila je 81 raketu, bez šteta u poljoprivredi i ostaloj pokretnoj i nepokretnoj imovini. Izraženo u kunama ta akcija „Protivgradne preventive“ je, s raketama i ostalim pripadajućim troškovima, koštala nešto manje od dvije stotine tisuća kuna – ispričao nam je Salatko

Agencija za obranu od tuče

Za provođenje operativnog programa obrane od tuče potrebno je prosječno oko 20 milijuna kn po sezoni, kaže Salatko, što je daleko manje od financijskih šteta koje tuča može prouzorčiti.  – Od 2001. godine i donošenja Zakona o sustavu obrane od tuče, rukovodstvo DHMZ-a sustavno pokušava ukinuti Zakon. Kako to do sada nije uspjelo, Zakon ne primjenjuju, a sustav kadrovski, organizacijski, tehnološki i financijski sabotiraju uz prešutno, zadnjih godina i otvoreno odobrenje Ministarstva poljoprivrede. U ovom trenutku u ustrojstvu DHMZ-a ne postoji ustrojstvena jedinica koja može provoditi „operativni program od tuče“, a tehnička sredstva za provođenje „programa“ su ili zastarjela i ne funkcionalna ili su funkciji drugih djelatnosti i programa. Zakon o sustavu obrane od tuče treba mijenjati, ne zato što je on loš, nego zato što ga se ne provodi. Obrana od tuče od interesa je za Republiku Hrvatsku, pogotovu sad u uvjetima rata, pa i klimatskih promjena, kada je zaštita poljoprivredne proizvodnje od posebnog značenja. Rješenje je jednostavno, treba donijeti Zakon o osnivanju Agencije za obranu od tuče. Time bi obrana od tuče stekla autonomiju kojom bi bili osigurani stabilni uvjeti poslovanja i njeno učinkovito i isplativo djelovanje – smatra Salatko.

Odgovor DHMZ

Kad već žele ukinuti sustav obrane od tuče, odnosno, kad već ne poštuju Zakon o sustavu obrane od tuče, zašto se njegovo ukidanje još uvijek nije našlo na raspravi u Hrvatskom saboru? Budući je zakon još na snazi, zašto se ove godine kasni s obranom od tuče i kada će ona početi? Hoće li se i kada prijedlog ukidanja zakona naći u saborskoj proceduri? To su neka od pitanja koje smo poslali Ministartsvu poljomrivrede i DHMZ-u.

Iz DHMZ-a da će oni u ovoj godini provesti operativne poslove obrane od tuče u suglasju informacije „Aktivnosti operativne obrane od tuče“ zaprimljene od Ministarstva poljoprivrede 20.travnja 2022. godine.  -Poslovi operativne obrane od tuče na branjenom području realizirati će se u razdoblju od 1. lipnja do 30. rujna 2022. godine koristeći prizemne generatore. Pri tome će se nužno v oditi briga o krajnjoj racionalizaciji poslova i financijskim uštedama. U navedenoj informaciji Ministarstva poljoprivrede navodi se da je Nacrt prijedloga zakona o ukidanju Zakona o sustavu obrane od tuče upućen u službenu proceduru donošenja zakona. U Planu zakonodavnih aktivnosti za 2022. godinu Nacrt prijedloga zakona o ukidanju Zakona o sustavu obrane od tuče biti će uvršten u prvom čitanju na sjednicu Vlade Republike Hrvatske koja je predviđena za 21. srpnja 2022. godine – naveli su u svom odgovoru.

Odgovor ministarstva

Ministarstvo poljoprivrede nam je odgovorilo sljedeće: „Postojeći Zakon o sustavu obrane od tuče („Narodne novine“, broj 53/01, 55/07) uređuje sustav obrane od tuče, obveze nositelja poslova obrane od tuče, odnose nositelja poslova i sudionika u provođenju obrane od tuče, način financiranja obrane od tuče te druga pitanja važna za provedbu jedinstvenosti sustava. Analizom Državnog hidrometeorološkog zavoda utvrđeno je kako učinkovitost sustava obrane od tuče kakav se primjenjuje u Hrvatskoj na temelju Zakona o sustavu obrane od tuče nije znanstveno dokaziva. Ne može se zaključiti da je postojeći sustav obrane od tuče učinkovit za smanjenje pojavnosti tuče kao prirodne nepogode odnosno umanjenje šteta nastalih kao posljedica tuče u poljoprivredi. U okviru analize zaključeno je kako je, u odnosu na dosadašnji sustav obrane od tuče, učinkovitiji način smanjenja štete od tuče pasivna metoda zaštićivanja mrežama te učinkovitije i korisnije usmjeravanje sredstava državnog proračuna i lokalne zajednice u sufinanciranje postavljanja zaštitnih mreža i osnaživanje sustava osiguranja koji bi osigurao realno obeštećenje u slučaju nastalih šteta od vremenskih nepogoda. Svjetska meteorološka organizacija te međunarodna znanstvena i stručna zajednica su mišljenja da sustav obrane od tuče, kako je određen postojećim zakonodavnim okvirom, nema uporište u znanosti niti nedvojbene rezultate koji bi ukazivali na njegovu učinkovitost.

Ministarstvo poljoprivrede pokrenulo je postupak izrade Nacrta prijedloga Zakona o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče po održanim konzultacijama i jednoglasnom dogovoru svih relevantnih dionika: Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Hrvatske poljoprivredne komore, Hrvatske gospodarske komore, Državnog hidrometeorološkog zavoda i Hrvatske zajednice županija.

Samo ukidanje sustava obrane od tuče uvjetovano je postojećim kompenzirajućim aktivnostima potpore osiguranja, ulaganja u fizičku imovinu s ciljem smanjenja negativnog utjecaja klimatskih promjena kao i nadoknade eventualnog gubitka proizvodnog potencijala. Ukidanjem postojećeg sustava obrane od tuče Ministarstvo poljoprivrede dodatno će ojačati i aktualizirati navedene aktivnosti usmjerene dodatnom proširenju i iskorištenju mjera iz Programa ruralnog razvoja namijenjenih ulaganju u sustave obrane od tuče na poljoprivrednim gospodarstvima, ulaganje u osiguranje imovine od ove prirodne nepogode te u dodatne edukacije poljoprivrednika usmjerene promjenama poljoprivredne prakse s ciljem prilagodbe klimatskim promjenama i smanjenju negativnog utjecaja tih promjena na svako pojedino poljoprivredno gospodarstvo. Donošenje Zakona o prestanku važenja Zakona o sustavu obrane od tuče predviđeno je u planu zakonodavnih aktivnosti za 2022. godinu.“

Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA