Analitičar: SAD će udariti punom snagom na države koje pokušaju spriječiti ulazak Finske

Vojni analitičar Robert Barić u N1 Newsroomu analizirao je stanje na bojištu u Ukrajini.

Na početku se osvrnuo na moguće implikacije ulaska Finske i Švedske u NATO savez, poručivši da je to jako velika prednost u pogledu samog djelovanja Zapada prema Rusiji.

“Čak i da zapne proces ratifikacije, postoji još jedno rješenje, a to su bilateralna jamstva SAD-a i ključnih članica NATO-a dok se to ne riješi. To vidim kao mogućnost da se spriječi neka velika pauza za primanje Finske, što Erdogan i Milanović žele pokušati, a onda će Washington udariti punom snagom na te dvije države. Onda ćemo vidjeti što je to američki pritisak, kao što su vidjeli Slovenci 2008. godine kada su pokušali nas spriječiti”, rekao je Barić.

Istaknuo je da primanje Švedske i Finske ima puno šire geopolitičko značenje od samog sukoba s Rusijom.

“To je dokaz da NATO ostaje ključna sigurnosna organizacija u Europi”, kazao je dodajući da se unutar samog saveza neće mijenjati omjer snaga primanjem Švedske i Finske.

“U NATO-u se zna tko vodi, a tko slijedi. To je skupljanje oko najjače članice, a najjača članica daje konačno vrlo odlučan smjer. To je ta nova strategija američke administracije – ne ide se na rušenje Putina, to je preopasno. Ide se na toliko dizanje političke i ekonomske cijene sukoba u Ukrajini, da Rusija neće biti u mogućnosti održavati taj sukob niti više učiniti nešto takvo”, rekao je Barić.

Ukazao je da Njemačka i Francuska nisu pokazale sposobnost vođenja unutar EU.

“Imate ulazak Švedske i Finske u NATO koje nisu samo vojno, nego i ekonomski snažne zemlje. Poljska će sad vidjeti priliku da izgladi sukob s EU i SAD-om oko demokrtskog deficita, što bi se moglo jako loše odraziti na Mađarsku. Baltičke zemlje to podržavaju, a Rumnjuska je najjači američki saveznik u jugoistočnoj Europi. Javlja se mogućnost da se jezgra moći u EU prebaci sa zapada u srednju Europu”, rekao je Barić.

Smatra da Rusija nije postigla svoje ciljeve.

“Osvojili su oko 20 posto ukrajinskog teritorija, ali morali su se povući sa sjevera. Bjelorusija se nije umješala u rat i neće. Lukašenko će dati logističku potporu, ali neće se umiješati jer bi to moglo dovesti do nereda u Bjelorusiji koji bi srušili njegov režim”, ocijenio je Barić.