Finci su junačkim otporom u Zimskom ratu posramili i Staljina, a onima koji su rekli da će Crvena armija za sedam dana u Helsinkiju pojesti sladoled zapjevali su: ‘Njet Molotov‘

PIŠE ANITA BELAK KRILE objavljuje SLOBODNA DALMACIJA

Samo koji sat nakon što je Finska odlučila da će se prijaviti za članstvo u NATO-u, a glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg potvrdio da će njihov ulazak ići jako brzo, iz Moskve je stigla otvorena prijetnja.  

„Rusija će biti prisiljena djelovati kao odgovor na odluku Finske da se pridruži vojnom savezu NATO-a, priopćilo je rusko ministarstvo vanjskih poslova uz konstataciju kako je ulazak u Finske u NATO radikalna promjena u vanjskoj politici zemlje.

Putinova diplomacija nimalo diplomatski najavljuje da će Rusija „biti prisiljena poduzeti korake odmazde, kako vojno-tehničke, tako i druge prirode, kako bi zaustavila nastajanje prijetnji njezinoj nacionalnoj sigurnosti.”

Finci su danas donijeli odluku o kojoj se tjednima nagađalo, ne želeći ostati bez velikog vojnog štita nakon Putinove agresije na Ukrajinu. Finska, zemlja s pet i pol milijuna stanovnika, u vojnim se pitanjima dugo držala po strani, najvećim dijelom upravo kako ne bi provocirala svog istočnog susjeda Rusiju, s kojom dijeli 1.300 kilometara dugu granicu.

No, krvava agresija na Ukrajinu donijela je nesigurnost. 

Finska zna kako je to biti pod ruskom čizmom.

Neovisnost su proglasili 1917. godine nakon 150 godina ruske vlasti, a zatim je u Drugom svjetskom ratu, njihova brojčano daleko manja vojska zaustavila sovjetsku invaziju i pritom nanijela teške gubitke Crvenoj armiji. Sukob je završio mirovnim sporazumom, kojim je Finska predala nekoliko pograničnih područja Sovjetskom Savezu. Finske su vođe pristali ostati neutralni tijekom hladnog rata u zamjenu za jamstva Moskve da ih neće napasti. 

Jedna od najpopularnijih finskih ratnih pjesama iz vremena Drugog svjetskog rata nosi naziv ‘Njet, Molotov’. Njome su se Finci rugali tadašnjem ministru vanjskih poslova SSSR-a koji je prethodno bio rekao da će za samo sedam dana Crvena armija jesti sladoled u Helsinkiju i da će on ubrzo u Finskoj napraviti vikendicu.

Sovjeti su na kraju pretrpjeli katastrofalne gubitke od oko 170 tisuća mrtvih i gotovo 250 tisuća nestalih. Mobilne jedinice lakog pješaštva putovale su uokolo na skijama, koje su im omogućile da s lakoćom klize preko tisuća zaleđenih finskih jezera i provlače se kroz njezine ogromne šume kako bi zaobišli i nadmašili Crvenu armiju. Fijasko Staljinove vojske u Finskoj navodno je i samog Hitlera inspirirao da napadne SSSR, uvjeren u brzu pobjedu.

Kasnije se stanje na bojišnici promijenilo i Sovjeti su uspjeli probiti Mannerheimovu obrambenu liniju, ali je Finska uspješno odolijevala okupaciji sve do Moskovskog mirovnog sporazuma 1940. I time ušla u antologiju otpora višestruko nadmoćnijem protivniku.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov danas je izjavio da su koraci koje je poduzela Finska razlog za žaljenje i razlog za simetričan odgovor.

Medvedev: ‘Ovo može prerasti u nuklearni rat’ 

Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev među prvima je reagirao na odluku Finske. Prvo je na aplikaciji Telegram ustvrdio kako Rusija nikome ne prijeti nuklearnim oružjem da bi u sljedećem pasusu napisao kako je moguće da izbije otvoreni sukob između Rusije i NATO-a koji može prerasti u “potpuni nuklearni rat”.

“To bi bio katastrofalan scenarij za sve”, naveo je Medvedev.

Za sve krivi Zapad i NATO jer šalju oružje Ukrajini i ponovno ih optužuje za vođenje “posredničkog rata” protiv Rusije.

Zapadu je poručio da “ne lažu sebi i drugima” i da se “ne uguše u vlastitoj slini u paroksizmima rusofobije”.

Ako se ostvare najgori strahovi Europe i sukob se proširi na ostale ruske susjede, Finska tvrdi da će biti spremna. Već prije spremili su polugodišnje zalihe svih važnijih goriva i žitarica, dok su farmaceutske tvrtke dužne imati zalihe svih uvezenih lijekova za period od najmanje tri pa do deset mjeseci.

U Finskoj je dobro organizirana i civilna obrana, a sve velike zgrade imaju vlastita atomska skloništa. Isto tako gotovo trećina odrasle populacije su rezervisti, što znači da Finska može koristiti jednu od najvećih vojski u odnosu na svoju veličinu u Europi.

‘Pripremili smo naše društvo i obučavamo se za ovu situaciju još od Drugog svjetskog rata’, nedavno je izjavila Tytti Tuppurainen, finska ministrica europskih poslova.

Finska javna potpora pridruživanju NATO-u rekordno je porasla tijekom posljednjih mjeseci, a posljednja anketa nacionalne televizije YLE pokazuje da 76 posto Finaca podržava članstvo u NATO-u a samo 12 posto je protiv. Podrška članstvu godinama se kretala oko 25 posto prije rata u Ukrajini.

Jarmo Lindberg, bivši načelnik obrane Finske nedavno je za Financial Times izjavio kako je finski glavni grad Helsinki ‘kao švicarski sir’ s desecima kilometara tunela.

“Postoje područja kao u filmu o Jamesu Bondu. Svi stožeri oružanih snaga smješteni su ispod 30-40 metara granita. Imali smo iskustvo bliske smrti u Drugom svjetskom ratu koje nas je samo ojačalo’ – objasnio je. 

Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA