Zbog nesporazuma s organizatorima Dana mladosti – radosti, Savezom društava Josip Broz Tito, oko toga hoće li proslava biti 21. ili 28. svibnja, istovremeno su se u Kumrovcu održale i već davno zakazane brojne pričesti, kao i susret vlasnika oldtimer automobila. U planu je uređenje Titove kumrovečke rezidencije, a dotad će okupljanje ostati nostalgičarski trash festival

Piše: Miroslav Edvin Habek objavljuje portal ZAGREBI.HR

Tito je bio i ostao simbolom postojanosti, principijelnosti, odlučnosti, hrabrosti i vizije. Upravo je to ono što nedostaje Hrvatskoj. Ne zato što smo zarobljenici prošlosti, nego zato što želimo dobro. I zato su nam okupljanja poput ovoga i te kako potrebna, zagrmio je bivši hrvatski predsjednik i počasni predsjednik Saveza antifašista Hrvatske Stjepan Mesić na Danu mladosti – radosti u Kumrovcu održanom 21. svibnja.
“U mladosti je radost – u radosti je mladost”, službeno je geslo kojim Općina Kumrovec na svojem webu reklamirala i ovogodišnju manifestaciju ističući i kako se u Titovu rodnu mjestu “potiče druženje, međusobno zbližavanje i upoznavanje s kulturom koja se njeguje na ovim prostorima”. No, ove godine posebno je bilo zanimljivo pratiti posljednje pripreme “mladosti-radosti”, možda čak i više od službenog programa.
“Kakva mladost takva i radost”, dobacio je sedamdesetogodišnjak s partizanskom kapom i pionirskom maramom naručujući drugo pivo u kultnom kumrovečkom Pionirčeku, birtiji u kojoj lokalci tradicionalno dočekuju svoje goste na Dan mladosti.
“Dolazi i prvi ‘cruiser’ s partizanima, Crnogorci su već tu, a nije još ni 10 sati. To je dobar znak. Bit će nas više od deset hiljada”, dobacio je znalački svom mlađem kolegi – pioniru od kojih tridesetak godina s pivskom kriglom u jednoj, a cigaretom u drugoj ruci.
“Bit će, ali ne 15.000 koliko ih je u Kumrovec došlo rekordne 2019.”, kazala je donedavna zamjenica načelnika Općine Kumrovec Danijela Lončar uz kavicu u ugodnom razgovoru koji su prekidali brojni telefonski pozivi vezani uz organizaciju skupa ili, bolje rečeno, skupova. Naime, zbog nesporazuma s organizatorima Dana mladosti – radosti– Savezom društava Josip Broz Tito oko datuma proslave – hoće li biti 21. ili 28. svibnja, istovremeno su se iste subote na istim mjestima u Kumrovcu održale već odavno zakazane brojne pričesti, Proljeće s Purgerima – susret vlasnika kluba oldtimer automobila a, krajnje simbolički, kao ‘šlag na tortu’ bilo je i zakazano predstavljanje knjige poezije Pogled unatrag.
“Ovogodišnji Dan mladosti nije i neće biti pogled unatrag”, kazala je Lončar uz smijeh, no priznavši kako se nada da će ipak , barem s partizanima kao glavnim ‘eventom’, sve proći u redu. Naime, ovogodišnje okupljanje antifašista prošlo je u sjeni nedavnog prijetećeg telefonskog poziva, zasad anonimnog muškarca, koji je zaprijetio rušenjem Titove kuće. Policija, očekivano, nije našla nikakvu bombu, a kamoli neostvarenog bombaša, no skup u Kumrovcu ipak je i ove je godine shvatila krajnje ozbiljno. Osim redovnih policajaca i onih u civilu, u pripremi su bili i interventni policajci, a svaku je veću kutiju u pripremi skupa onjušio i policijski pas. Dojave o rušenju ili postavljenim bombama uoči obljetnice u našem, ”najpoznatijem selu na svijetu”, uobičajena su stvar i ne treba ih uzimati za ozbiljno, onako usput, dobacili su Kumrovčani,
No, nažalost, isto to može se reći i za njihovu ponudu. Naime, službeni i svečani dio programa i ove godine pratio je popratni, kako su ga mnogi nazvali, trash festival – uvjetno rečeno – rasprodaja Titova “lika i djela” – prodaja memorabilija bilo kako povezanih s bivšim jugoslavenskim maršalom. Konkretno, magneti s njegovim likom prodavali su se za 15 kuna, jeftine sličice za 10 kuna, najneukusniji gobleni nudili su se s cijenom ‘na zahtjev’ , a čak su i organizatori skupa iz Saveza društava Josip Broz Tito prodavali Titove majice za 50, a kape za 30 kuna. I to sve uz moguće učlanjenje u njihov Savez koje, barem do 13 sati, nije potpisao baš nitko. Mnogima je vrhunac zlouporabe Titova lika i neukusnog poigravanja s njegovim imenom bilo izlaganje starog crnog Mercedesa s registarskim tablicama ‘’KR – TILE’’, doduše – bez cijene i prodavača, ali sigurno s nejasnim ciljem nepoznatog vlasnika.
“To je dio folklora i komercijalizacije na koji ne možemo utjecati. Do obnove Titove rezidencije i postavljanja izložbenog postava iz izvorne Titove ostavštine, ponuda se svodi na ono što je na štandovima’’, ističe Danijela Lončar. Tek tada bi i svaki posjetitelj Kumrovca mogao dobiti i barem osnovne informacije o značaju i djelu Josipa Broza Tita, a na tragu toga je i nedavno pokrenuti projekt izrade 3d holograma Titovog lika koji bi se govorom obraćao posjetiteljima Kumrovca, ističe kumrovečka organizatorica.
S druge strane, pak, posjetiteljima ovogodišnje manifestacije nisu smetale njima nevidljive organizacijske poteškoće – primjerice da se zvuk s glavne tribine na kojoj se održavao program – govori i nastup zborova nije mogao čuti već ni u hladu kod Pionirčeka, legendarnog pričuvnog mjesta za odmor kumrovečkih ‘’partizana’’. Konkretno, zbog već zakazanih pričesti tamo je bio rezerviran šator, klupe i angažiran bend koji je, bez obzira na ‘partizansku invaziju’ odrađivao veselice za pričest. Tako je, primjerice, govor predsjednika Saveza društava Josip Broz Tito Jovana Vejnovića bio nečujan uz nezaboravne hitove Mate Miše Kovača, a nije se mogla čuti ni dugoočekivana Bella Ciao ili Internacionala u izvedbi partizanskih zborova.
Doduše, mnogima je bilo čudno i što je samo desetak metara od pozornice bio ograđen prostor lokala rezerviran za pričest, a brojni su, uglavnom, Slovenci – smatrali da je svečana povorka automobila oldtimer kluba koji su na kraju službenog programa ušli u staro selo – bili sastavni i završni dio proslave. Isto tako, mnoge je začudilo da je jedina lokalna trgovina u starom selu na taj najznačajniji kumrovečki dan zatvorila svoja vrata već u podne pozivajući se na službeno radno vrijeme, Cinici kažu da je razlog tome možda bio nastup ‘’titoista’’ iz Srbije koji je pred trgovinom uz harmoniku svirao i pjevao pjesme ‘’Rokera s Moravu’’ pozivajući sve – a naročito Hrvate i Slovence da zaplešu užičko kolo. Očekivano – bez uspjeha, iako se partizansko kolo ipak otplesalo nešto dalje u središtu starog Kumrovca.
Problem je bio i s mobilnim WC-ima, bilo ih je samo nekoliko i već ubrzo nisu bili u najboljem stanju, a dobronamjerni domaćin već su na početku skupa, svima u potrebi, dobronamjerno poručivali – ‘nemojte ulaziti, ako baš ne morate’.
Sve je moglo završiti u kaosu, no sve je prošlo dobro, kazao je u ime suorganizatora Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) njihov najmlađi predstavnik – agilni voditelj arhiva i ‘’momak za sve’’ Marin Korman. Nadzirući rad redara iz redova SABA-e, njih dvadesetak od kojih gotovo nitko nije bio mlađi od šezdeset godina, bio je i u kontaktu i s policijom koja je ipak uspješnije nadzirala i snimala cijeli skup. Najveći ‘’sigurnosni’’ problem bila je vijest koja se proširila tijekom skupa da policija opominje nositelje partizanskih kapa, da bi se kasnije ispostavilo da je jedan (!?) mladić bio upozoren da skine kapu “jer je previše podsjećala na milicijsku” iz olovnih 90-ih.
“Medijski senzacionalizam, novinari nemaju pametnijeg posla nego izmišljati sukobe tamo gdje ih nema”, zaključio je najmarkantniji nositelj ‘’partizanske’’ kape – brkati i korpulentni Međimurac koji je, onako usput, ne baš miroljubivo dobacio “baš bih htio vidjeti onoga tko će me natjerati da skinem kapu s petokrakom”.
Takvoga, naravno, nije bilo. Baš kao ni sukoba u Kumrovcu.
Dan mladosti-radosti 2022. protekao je bez većih problema i zadovoljni smo velikom posjetom. Nije bilo ekscesa u smislu nošenja nedopuštenih simbola koji su potencijalno mogli poslati krive poruke ovog događaja u kojem se, prije svega, nije veličao lik i djelo Josipa Broza Tita, već se njime šalje poruka ljudima dobre volje te zalaže za međusobnu toleranciju i poštivanje između sviju naroda bivše države’’, istaknuli su iz SABA-e izvjestitelju Hine nakon završetka skupa. Dodali su i kako je suradnja s policijom , kao i svih proteklih godina, prošla veoma korektno i nije bilo potrebe za njihovom intervencijom te nije bilo pritužbi policijskih službenika na organizatore događaja.
Službene procjene posjete skupa kreću se od 6000-8000 ljudi, što bi značilo da je došlo oko 50 autobusa iz svih zemalja bivše Jugoslavije, ponajviše iz susjedne BiH i Slovenije te velik broj osobnih automobila ljudi koji su željeli pokazati solidarnost i dobru volju svojim dolaskom, istaknuli su organizatori skupa.
Kumrovec je turističko mjesto koje godišnje posjeti oko 100.000 posjetitelja, a ovogodišnja manifestacija, jedna u nizu, Dan mladosti-radosti u Kumrovcu bila je izrazito posjećena, brojke naime govore o 8.000 posjetitelja, poručili su, nakon održanog skupa, predstavnici kumrovečke vlasti. U Kumrovec su uvijek svi dobro došli, zaključio je načelnik Općine Kumrovec, Robert Šplajt.

Vijest je na LINKU

DEMOS MEDIA