Europska komisija i Europska središnja banka objavile su konvergencijsko izvješće u kojem stoji da je Hrvatska spremna za uvođenje eura 1. siječnja sljedeće godine. Od toga nas dijeli samo jedan korak – pozitivna odluka Europske komisije koja se očekuje 12. srpnja na sastanku Vijeća ministara financija u Bruxellesu. Hrvatska će biti 20. zemlja sa zajedničkom eurovalutom.
– Taj kriterij koji se određuje dosad je uvijek bio ne niži od prosječne stope inflacije u eurozoni, a samo su Hrvatska i Švedska ostvarile stopu inflacije koja je tu vrlo blizu prosjeka u eurozoni. Ostale zemlje koje nisu članice eurozone su imale znatno višu stopu inflacije. Vi i danas imate situaciju da je u većini zemalja u središnjoj i istočnoj Europi stopa inflacije bitno viša nego u Hrvatskoj pa čak i u zemljama koje su u eurozoni, a spadaju u zemlje centralne i istočne Europe. To je ono što sam najavljivao. Mi smo očekivali da zbog toga što je naša stopa inflacije već godinama vrlo blizu prosječne stope inflacije u eurozoni da ćemo zbog toga ostvariti kriterij konvergencije, rekao je Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke, gostujući u Dnevniku HTV-a.
Konačna odluka Europske komisije dolazi 12. srpnja. U kojoj su fazi pripreme?
– Mi smo puno prije počeli pripreme, mi smo u središnjici tih priprema. Pred nama je još preko pola godine velikog posla. Što se tiče HNB-a pripremajući konverziju kovanica i novčanica, ali isto tako i banke imaju pripreme svojih informatičkih sustava, firme isto imaju pripremu svojih sustava. Niti u jednom od ovih aspekata nismo u crvenom, svuda smo u zelenom ili plavom, ne vidimo da bi igdje moglo biti problema do 1. siječnja kad prelazimo na euro, rekao je Vujčić.
Inicijalnu količinu novčanica eura Hrvatska će dijelom posuditi, a dijelom kupiti.
– Dio ćemo sami napraviti, to su eurokovanice koje kujemo, dio ćemo posuditi, dio ćemo kupiti. To je sve već u procesu, ili dogovora ili proizvodnje odnosno pretproizvodnje što se tiče kovanica. Dobili smo mogućnost da iskujemo milijun komada pokusnih i prije odluke o ulasku u eurozonu. Nakon toga ćemo raditi u tri smjene, 24 sata će raditi kovnica da bi do 1. siječnja uspjela iskovati sve količine, ali ni to neće biti dosta. Morat ćemo dio novca uzeti iz inozemstva, rekao je Vujčić.
Upitan od koga će novčanice posuditi, guverner HNB-a je odgovorio da su još u razgovorima.
– Vrlo jednostavno, od onih koji ponude najnižu cijenu.
Za poslovne subjekte to je puno veća tranzicija, no Vujčić uvjerava da će imati dovoljno vremena za prilagodbu.
– Ne sumnjam da će svi biti spremni do 1. siječnja. Nejasnoće koje su postojale već su razjašnjene na koordinacijskim skupinama za pripremu uvođenja eura i mislim da neće biti problema, rekao je.
Ono što građane zanima su mehanizmi kontrole cijena. Vujčić je rekao kako će uvijek biti “nekog zaokruživanja cijena”.
– Ono što možemo reći da je iskustvo drugih zemalja, pa nema razloga da u Hrvatskoj bude drugačije, da sam porast cijena zbog tog zaokruživanja nije bio značajan. Bio je između 0,2 i 0,4 postotna poena, što u ovoj situaciji kad imamo višu inflaciju zbog drugih razloga je praktički zanemarivo, rekao je Vujčić.
Rast kamata na kredite
– Ja sam još prošle godine najavljivao da će normalizacijom monetarne politike kamatne stope prijeći u pozitivan teritorij i da će se to odraziti na servisiranje kredita. Rekao sam da će to biti postupno i to je nešto što možemo očekivati. To nije nešto što se događa ove godine. Naime, kamatna stopa HNB-a je viša od kamatne stope Europske središnje banke. Mi smo na nuli s depozitnom kamatnom stopom, a oni su na -0,5. Očekujemo da oni nas do ulaska Hrvatske u eurozonu dostignu. To je nešto što će se vjerojatno realizirati postupno iduće godine.
– Učinak će biti takav za gotovinske kredite recimo porast kamatne stope od 1 postotni poen, otprilike bi trebao značiti porast mjesečne rate od 4-5 eura. Za stambene kredite porast od 1 postotni poen bi mogao značiti porast rate kredita za 20 eura, ako pola posto raste kamatna stopa 10 eura ili ako 2 postotna poena poraste što se sigurno neće dogoditi brzo onda bi to moglo značiti porast prosječne rate kredita za 40 eura, pojasnio je Vujčić.
Porast inflacije
Za 10-ak dana trebali bi dobiti podatke o inflaciji za svibanj. Vujčić smatra da će ona prijeći 10 posto.
– Cijene prehrambenih proizvoda i dalje snažno rastu, to znači da nismo dostigli vrh inflacije nakon čega će se stopa inflacije početi smanjivati, nego možemo očekivati još neko vrijeme lagani porast inflacije, rekao je Vujčić zaključujući da inflacija nikad nije dobra vijest, piše HRT.
