Medijska pismenost- utjecaj Instagrama na mlade ….

Instagram kao jedna od najbrže rastućih platformi za društveno umrežavanje, na kojoj korisnici dijele svoje fotografije i videzapise otvorio je i pitanje zabrinutosti, odnosno pitanje posljedica korištenja iste. Mnoge studije u svijetu po svojoj prirodi su istraživačke i zbog postavljenih parametara imaju svoja ograničenja, no većina njih ukazuje na postojeći problem stalnog uspoređivanja, kao biološku sklonost ljudi da procjenjuju identitet u odnosu na druge, što posljedično može ozbiljno utjecati na mentalno zdravlje, odnosno na samopoštovanje te dovesti do anksioznosti i depresije.

S obzirom da je Instagram fokusiran, prije svega na postavljanje fotografija i videozapisa, izloženiji je i društvenom uspoređivanju, odnosno prihvaćanju, ponajviše u smislu težnje idealu ljepote i vječne mladosti koja je stara koliko i sam čovjek, a tehnologija i virtualni svijet omogućila je novi način predstavljanja. Masovno korištenje raznih filtera za uljepšavanje kako bi se postigao što ljepši izgled ili doveo isti do nečije do neprepoznatljivosti postao je, čini se najnormalniji modus operandi koji nije vezan samo za Instagram niti samo za mlade ljude. Koristiti filtere za uljepšavanje u osnovi ne predstavlja problem, može se shvatiti i kao svojevrsna igra, sve dok ste toga svjesni i razumijete stvarnost, odnosno nešto što je u istini, međutim problem nastaje kada vam to postane nametnuto i iluziju zamijenite sa realnošću. Koliko smo pali pod utjecaj ovog trenda koji se pretvorio i u vašar taštine, svjedoče i reakcije kada se nekoga u stvarnom životu uhvati s prirodnim izgledom, bez filtera.

Primjećuje se i nevjerojatan apsurd koji nije nov, ali je sve prisutniji, i u kojem osobe sa tamnijom puti, pod sve većim pritiskom standarda ljepote koji se povezuje sa svijetlom puti kroz filtere svoju put posvjetljuju. Apsurd ili ironija je što osobe svijetle puti rade isto, odnosno žele dobiti tamnniju put te imaju i tendenciju čestog odlaska u solarije.

Ovakva percepcija i pristup za mlade koji još nisu izgrađeni može izazvati emocionalne i psihološke probleme jer strah da će izgledati manje lijepo u odnosu na druge ili u odnosu na neki postavljeni ideal ljepote i života, nerijetko prelazi i u strah od društvene neprihvaćenosti.

Osobe koje već imaju problema s mentalnim zdravljem i koje su nesigurne u pogledu svog fizičkog izgleda, vjerorajtno će još više biti podložne uspoređivanju s drugima, što može rezultirati daljnjim nezadovoljstvom. Upravo su, interna istraživanja Facebooka na više od 22.000 korisnika pokazala kako se adolescenti suočavaju s izazovima društvene usporedbe, društvenog pritiska i negativnim interakcijama s vršnjacima na Instagramu te kako “tinejdžeri koji se bore s mentalnim zdravljem kažu da ga Instagram čini još lošijim” (Hard Life Moments—Mental Health Deep Dive, Facebook, 2021.). Navedeno, možemo dovesti i u korelaciju sa funkcioniranjem globalnog svijeta koji nerijetko probleme izazove, a onda istražuje, analizira i pokušava iste riješiti, s profitom kao imperativom. kao i s prisutnim licemjerjem medija pa tako i društvenih mreža koji imaju složenu taktiku obmanjivanja javnosti.

Broj pratitelja, lajkova i komentara, kao neki indikatori uspješnosti nerijetko igra značajnu ulogu u društvenom prihvaćanju, i ako neki mladi čovjek, jednostavno rečeno ima manji broj ovih triju komponenti, vjerojatnije je da će početi razmišljati kako ga njegovi vršnjaci ne prihvaćaju te će tražiti isto koje vodi u društvenu usporedbu te posljedično i do problema s mentalnim zdravljem.

Kroz nastojanja da se postigne nametnuti ideal ljepote posebno kod mladih djevojaka dolazi i do problema s prehranom, odnosno do anoreksije, bulimije ili nekog drugog zdravstvenog problema, čije liječenje je neizvjesno i dugotrajno.

Istraživanja su pokazala kako uspoređivanje s drugima dovodi i do stalnog ulaganja napora u osmišljavanju vlastitog ponašanja koja bi bila u skladu sa s određenim normama. S vremenom ova pojava ili pretjerana samosvijest, kao rezultat društvene usporedbe može dovesti do percepcije nedostatka društvenih vještina, pa čak i straha od društvenih interakcija (American Psychiatric Association, 2013.).

Bitno je i naglasiti da u identifikaciji sa drugima svaka različitost kao da je izgnana, što je izuzetno loše jer dovodi do stavljanja u istu ravan ili do Durkheimovog podruštvljavanja čovjeka u kojem se polako gube specifične osobnosti po kojima se i razlikujemo od drugih.

Nasilje na Instagramu isto tako predstavlja problem u kojem pojedinci javno objavljuju zlonamjerne fotografije, koriste zlobne hashtagove, stvaraju lažne profile i većinu privatnih i osjetljivih informacija. Ovakav vid nasilja neosporno ima negativan učinak na emocije, a može dovesti i do ozbiljnih problema s mentalnim zdravljem.

Korištenje društvenih mreža pa tako i Instagrama sa sobom nosi rizike i opasnosti, od kojih su neki navedeni, ali donosi i koristi. Povezivanje, međusobna interakcija, posebno mladih sa svojim vršnjacima je neophodna, i činjenica da se ona danas intenzivno odvija na drugom prostoru ne mijenja tu potrebu. Većina istraživanja je pokazala kako se zbog društevnih mreža mladi osjećaju povezaniji sa svojim prijateljima, uključeniji i sigurniji, što sugerira da su online iskustva često višedimenzionalna.

Svaka zabrana korištenja Instagrama ili pretjerano ograničavanje nije dobro došlo, već je mlade važno medijski opismeniti i upoznati sa rizicima i izazovima jer oni koji imaju razvijene vještine medijske pismenosti imat će i manje borbe sa slikom vlastitog izgleda i života i sa samopoštovanjem. Važno je razvijati i njegovati osjećaj pripadnosti, ali isto tako razvijati i svijest o sebi. Odvajati bitno od nebitnog, štetno od korisnog, a sve novo, kao ni staro ne treba se tvrdoglavo prihvaćati ili odbijati.

Također je, vrlo bitno razgovarati i upoznati mlade i o samim aplikacijama koje su dizajnirane upravo tako da stalno potiču biološki nagon korisnika za društvenom pripadnosti i dodatno potiču društvenu usporedbu. O tome da kreatori istih poznaju ljudsku prirodu bolje od nas samih, da na isto računaju te da sloboda čovjeka zapravo znači oslobađanje od ugnjetavanja konstrukta.

Važno je ponekad postaviti i pitanje kroz latinski izraz Cui bono (u čiju korist), kako je to učinio i naš Tin Ujević, pitajući vlastiti mozak: „Čemu će ti sve to? Cui Bono? Nema svrhe. Non prodest. Svrha je u sebi. Grabežljivost mozga razumije sve pa i svoje protivnike.“

Kontinuirano se kroz tematske cjeline ukazuje na potrebu da djeca i mladi razumijevaju složenost globalnog svijeta, njegovu ekonomsku, političku i društvenu komponentu koja utječe na misli osjećaje i ponašanje pa i u smislu stalne potrage za novim poticajima, o čemu, između ostalog svjedoči i činjenica kako Instagram mladima postaje sve manje zanimljiv te se sve više okreću TikToku.

Kada se neki od ovih elemenata usvoje postat će i jasnije koliko je važno živjeti u skladu sa samim sobom i kako slijediti nametnute trendove, uspoređivati vlastiti izgled, život i vlastite vrijednosti s vrijednostima drugih nije uvijek najbolji put, posebno u kontekstu sve manjeg razumijevanja razlike između pojma idola i uzora, odnosno između obožavanja i nekritičkog pristupa koji idealizira i projicira i koji ima primarno komercijalni karakter, i poštovanja, racionalnog pristupa i kritičke svijesti prema uzorima. Naravno, ovdje treba razumijevati da doživljavanje ljudi, događaja i pojava ovisi i o tome kakve su nam genetske predispozicije, u kakvoj okolini smo odgajani, odnosno imamo li nisku ili visoku socijalnu i društvenu podršku obitelji i prijatelja.

Loš izbor i pristup je i imati stalnu potrebu biti primjećen jer u konačnici, koliko god je virtualni svijet duboko uronjen u život mladih, njihova težnja za krajnom vidljivosti, upravo zbog stalnog traženja novih poticaja nerijetko završava krajnjom nevidljivosti i beznačajnosti. Kao da, metaforički rečeno u nekom trenutku krenete govoriti prisutnima, a oni se okrenu od vas jer je orkestar upravo zasvirao Chopinov Nocturno.

Piše: Snježana Nemec/demosmedia

OVAJ PROJEKT FINANCIRAN JE SREDSTVIMA ZA POTICANJE PLURALIZMA AGENCIJE ZA ELEKTRONIČKE MEDIJE