U Zagrebu je danas predstavljena Znanstveno-razvojna incijativa ZRIN. Riječ je o nevladinoj, nestranačkoj i neprofitnoj organizaciji koja će funkcionirati kao znanstvena i stručna platforma ‘za razvoj i unaprjeđenje Hrvatske kroz aspekte svih bitnih javnih politika s ciljem ostvarenja ekonomske paradigme i inkluzivnih političkih institucija’. Pitanje koje ostaje visjeti u zraku jest koliko će toga ostati nevladino, nestranačko i neprofitno, jer na prste možemo nabrojati primjere onih koji to nisu ostali unatoč obećanjima.

Bogat životopis predsjednika Udruge

ZRIN je predstavio njen prvi predsjednik Damir Vanđelić, bivši šef Fonda za obnovu i bivši predsjednik Nadzornog odbora INA-e. S obzirom da je na kraju konferencije bio suočen s vrlo direktnim nagađanjima novinara o tome da će hoće li nova incijativa zapravo postati još jedna politička stranka, a istim se pitanjima priključio i kontroverzni redatelj Dario Juričan, bitno je podsjetiti se na neke činjenice prije svega.

Vanđelić je u ne toliko dalekoj prošlosti vrlo oštro kritizirao politiku Vlade RH po pitanju INA-e, makar se i sam u ne toliko davnoj prošlosti našao na mjestu kandidata bivše predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović za fotelju premijera u privremenoj vladi 2015. godine kada nitko nije imao većinu.

Podsjećamo da je jedno vrijeme i trenutni premijer Andrej Plenković imao oči uperene u Vanđelića kao potencijalnog kandidata za zagrebačkog gradonačelnika, ali je novopečeni predsjednik ZRIN-a već tada rekao da mu nije u interesu voditi na grad na ortačkoj razini kao što ga je vodio pokojni Milan Bandić koji je mijenjao političku ideologiju ovisno o stranačkim mogućnostima i dogovorima ispod stola.

Uz Vanđelića kao predsjednika, u Upravnom odboru ZRIN-a su prof.dr.sc. Gordan Gledec sa zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva, mr.sc. Vedrana Pribičević, profesorica na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa, doc.dr.sc. Marin Strmota, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu te dr. sc. Ivan Škegro, specijalist oftamologije s Klinike za očne bolesti KBC –a Zagreb.

Zemlja koja traži hitne promjene

– Hrvatska je po ekonomskim, ali i društvenim pokazateljima poput uvažavanja glasa naroda, učinkovitosti upravljanja, vladavine prava i percepcijom korupcije pri samom dnu EU iako su naši građani u mnogočemu iznad prosjeka EU pa su očita prepreka političke institucije i javne politike na kojima moramo raditi unatoč razvijenoj atmosferi pritiska na svako drugačije mišljenje.

Stoga, inzistirat ćemo na uključivim političkim institucijama i ekonomskom, a onda i ukupnom prosperitetu Hrvatske –, poručio je Vanđelić na početku predstavljanja novopečene inicijative iz čijeg se nastupa, barem na prvu, moglo naslutiti da je u najmanju ruku nezadovoljan s trenutnim stanjem u Hrvatskoj.

Vanđelić je također poručio da vladajući danas često prihvaćaju samo pohvale, a kad se pojavi konstruktivna kritika, onda se kritičari koji dolaze s dobrom namjerom karakteriziraju kao svojevrsni neprijatelji. Zaključio je da je neuspješna zemlja problem za sve građane i da ‘uspješni poduzetnik u neuspješnoj zemlji nikada neće moći prosperirati’.

Zabrinjavajuća demografska slika

Na predstavljanju je riječ držao i demograf Marin Strmota, a njegov se nastup oslanjao ponajviše na statistiku i zabrinjavajuće podatke te negativne trendove hrvatskog stanovništva.

– Posljednji popis stanovništva pokazao je da se isti nastavljaju. Demografska situacija u kojoj se nalazimo prije svega je odraz izostanka vizije ukupnog razvoja naše države, a zatim nepostojanja adekvatne populacijske politike. Pitanje demografije je pitanje ekonomskog razvoja i održivosti -, kazao je Strmota i napomenuo kako bi Hrvatska do 2050. godine mogla pasti na oko tri milijuna stanovnika.

– Više nije dovoljno samo ljude natjerati da dosele u Hrvatsku, već poticati trend rađanja u Hrvatskoj. Za sve drugo je prekasno ako želimo vidjeti rezultate -, rekao je.

Podsjećamo da je Strmota bivši državni tajnik u Ministarstvu demografije koji je 2018. dao neočekivanu ostavku za vrijeme konferencije za novinare nakon predstavljanja tadašnjih demografskih mjera. Tada je govorio da nakon godinu i četiri mjeseca daje ostavku jer pristup Vlade i ministarstva nije bio dovoljno ozbiljan, a država izumire, rekao je i poručio da se takvim pristup nikakvi demografski problemi u državi neće riješiti.

Kod doktora na pregled se ne ide bez poklona

Maja Grubišin Cvitan, stručnjakinja za pravosuđe, komentirala je da bi se u Hrvatskoj zakonodavni procesi trebali proučavati s puno dublje i analitičke razine ne bi li se utvrdilo kako zapravo jedan zakon djeluje u stvarnom životu te koliko toga diktira riječ pisana na papiru. Osvrnula se i na hrvatski problem s korupcijom koji počinje od nas samih, a završava na tome da se korupcijom danas mora služiti i ‘mali čovjek’ ne bi li došao do nečega na što ima potpuno legitimno pravo.

– Kada govorimo o korupciji, nužno da je građani shvate da promjena dolazi od njih samih, dakle, od trenutka kada idu k liječniku i razmišljaju hoće li mu nositi poklon -, rekla je Grubišin Cvitan i zaključila da je jedan od velikih problema u Hrvatskoj taj da se zakonodavstvo svako malo mijenja i nadopunjuje – zbog toga ga je gotovo nemoguće protumačiti.

– Zna li ovdje itko koliko zakona uopće postoji u Republici Hrvatskoj? -, upitala je prostoriju punu stručnjaka iz akademskih krugova koji također nisu znali odgovoriti na to pitanje.

Hrvatskoj je potrebna konvergencija

Ekonomska stručnjakinja Vedrana Pribičević komentirala je da Hrvatskoj trebaju visoke, održive stope ekonomskog rasta koji obuhvaća najšire društvene slojeve.

-Konvergencija Hrvatske i EU mora biti ultimativni cilj. Gradnja inkluzivnih ekonomskih institucija glavni je preduvjet za to oko čega se mogu složiti svi razumni pojedinci, neovisno o ideološkom opredjeljenju -, poručila je Pribičević i zaključila da bi nam uzor trebale biti bliske zemlje poput Slovenije, ali dugoročno i one poput Danske.

Hoće li ova nevladina udruga prerasti u političko oružje, ili pak ostati tijelo koje pruža otpor i pritisak javnom sektoru tamo gdje je pritisak potreban, to nam je tek za otkriti., piše lidermedia.hr