Inspekcija Ministarstva zdravstva otkrila je povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije u obradi dva transplantacijska para u KBC-u Zagreb iz 2019. godine, a predmet je proslijedila Hrvatskoj liječničkoj komori i Državnom odvjetništvu radi sumnje u trgovinu organima. Doneseno je i rješenje o privremenoj zabrani presađivanja bubrega s nesrodnih davatelja, objavila je regionalna televizija UNA.
– Nakon svih utvrđenih činjenica, inspekcija Ministarstva zdravstva poduzela je mjere u skladu sa svojim ovlastima te je predmet prvo ustupljen na daljnje postupanje Hrvatskoj liječničkoj komori zbog povrede Kodeksa medicinske etike i deontologije, potom na daljnje postupanje Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske te je zdravstveni inspektor, u skladu sa svojim ovlastima, donio rješenje o privremenoj zabrani programa presađivanja bubrega živih nesrodnih darivatelja, stoji u dopisu koji je uputila služba za odnose s javnošću.
Županijsko državno odvjetništvo u Zagrebu UNI je još prošli tjedan potvrdilo da od 2021. provodi izvide o dva para transplantacija bubrega s nesrodnih živih donora.
Izvori bliski Ministarstvu za televiziju Una tvrde da je Hrvatska liječnička komora promptno reagirala na nalaz Ministarstva i ocijenila da je transplantacijski tim Zavoda odgovoran za etičke propuste u oba slučaja. Taj je nalaz HLK navodno bolnici poslao u veljači ove godine, no iz Komore to ne žele potvrditi, već tek šturo kažu da “temeljem zakonskih propisa i općih akata, Hrvatska liječnička komora postupa po svim zaprimljenim prijavama te pri tome surađuje s ostalim nadležnim institucijama, u skladu s ovlastima”.
Reakcije zasad nema ni od ravnatelja KBC-a Zagreb Ante Ćorušića.
Obje transplantacije obavljene su u Zavodu za nefrologiju, arterijsku hipertenziju, dijalizu i transplantaciju najveće hrvatske bolnice, čiji je predstojnik akademik dr. Bojan Jelaković.
Ovo je prvi put da se u Hrvatskoj sumnja u trgovinu organima u svrhu liječenja, piše UNA. Iz dokumentacije koja je u posjedu ove televizije vidljivo je da je prvi par prethodno odbijen u KB Merkur, o čemu je Ministarstvo zdravstva na vrijeme obavijestilo transplantacijski tim u KBC-u Zagreb. Primatelj organa je mladi muškarac iz Hrvatske, no njegov socijalni status nije naveden, niti je evaluiran odnos s donatorom koji je mlađi muškarac iz Pančeva, vozač kamiona, dakle osoba niskog socijalnog statusa. To je za ovaj slučaj relevantno s obzirom na zakonsku proceduru koja je sastavljena tako da se smanji rizik od trgovine organima i zloupotrebe darivatelja koji su socijalno deprivirani.
U psihološkom nalazu darivatelja zapisano je tek da je sposoban shvatiti postupak i dati informirani pristanak.
U drugom slučaju radi se o osobama s Kosova, pri čemu je primatelj organa navodno državljanin Hrvatske. Svjedoci tvrde da je hrvatska adresa primatelja ostala neupisana, kao i podaci o socioekonomskom statusu. Pacijent je u KBC Zagreb primljen preko hitne službe, no u bolnici je odmah izazvao pažnju, rekavši da je transplantacija dogovorena za sedam dana. Njegov darivatelj je, međutim, nekvalificirani radnik s Kosova, pekar sa šestero djece, koji vrlo slabo govori hrvatski jezik, pa je pri pregledima koristio pomoć prevoditelja, primatelja bubrega. On je navodno bio smješten u hotelu Rebro, navodi UNA.
Psihijatar je u obradi bio potpuno fokusiran na psihomotorne sposobnosti pacijenta te je na kraju zapisao da je riječ o osobi čije su intelektualne sposobnosti na granici slabijeg prosjeka. Nakon površnog pregleda zaključuje da nema kontraindikacija da pacijent bude darivatelj organa
