Predsjednik Vlade Andrej Plenković u Bruxellesu je sudjelovao na plenarnoj sjednici Europskoga parlamenta tijekom koje se obratio zastupnicima u sklopu rasprave na temu “Ovo je Europa”. Najavio je da će Vijeće EU-a sljedeći tjedan poslati prijedlog odluke o ulasku Hrvatske u šengenski prostor i odluka o ulasku 1. siječnja mogla bi biti donesena najesen. Zatražio je i da BiH ne ostane “zadnji vagon na zapadnom Balkanu koji ide prema Europskoj uniji”. , javlja HRT

Nakon obraćanja u Europskom parlamentu premijer Andrej Plenković je s predsjednicom EP-a Robertom Metsolom održao konferenciju za medije na kojoj je zahvalio na potpori hrvatskom putu u eurozonu i Schengenski prostor.

– Ovo je bio moj treći nastup u 6 godina pred Europskim parlamentom, svaki put u različitom kontekstu i o različitim temama, ovoga puta na temu trenutnih izazova i globalnih i europskih, a onda i nacionalnih. Bila je ovo prigoda da izložimo naše stajalište nakon što je konferencija o budućnosti Europe trajala godinu dana. Znate da je Dubravka Šuica, potpredsjednica RK-a nadležna za demokraciju i demografiju, bila neposredno uključena u niz događaja koji su okupljali europske građane iz svih zemalja pa tako i iz Hrvatske, o gdje smo vidjeli preporuke i inicijative koje dolaze od strane građana o tome kako učiniti Uniju još učinkovitijom, rekao je Plenković. 

O aktualnoj političkoj situaciji

– Ovo je bila prigoda da se i osvrnemo na aktualnu situaciju sigurnosnu, političku, ekonomsku, financijsku, humanitarnu, energetsku, prehrambenu krizu koja traje od 24. veljače, od početka ruske brutalne agresije na Ukrajinu koja je stubokom promijenila međunarodnoga poretka, prekršila međunarodno pravo i dovela cijeli svijet u situaciju da se nosi s posljedicama te agresije, a ne samo strahote za Ukrajinu koja trpi ovu agresiju s 13 milijuna prognanih, sa 6 milijuna izbjeglih, s ogromnim ljudskim žrtvama i ogromnim materijalnim štetama. Efekti te krize prelili su se na sve nas u pogledu rasta cijene energenata, cijena hrane, građevinskih sirovina i naravno doveli do inflacijskih pritisaka. I stoga aktivnosti koje poduzimamo na nacionalnoj razini i sve ono što poduzimamo na zajedničkoj razini trebaju biti okvir politike koja će i dalje imati ispravne moralne odabire, a to je potpora Ukrajini i sankcije Rusiji, a s druge strane jačanje energetske mreže i osiguranje energetske pravce kako bi osigurali energente našim građanima te s druge strane osigurati da cijene tih energenata ne ugrožava egzistenciju naših građana niti funkcioniranje našeg gospodarstva. U tom pogledu nadam se da će i rasprava koja slijedi na Europskom vijeću biti doprinos izgradnji nove europske arhitekture, poručio je Plenković. 

O kandidatskom statusu za Ukrajinu i Moldovu te perspektivi BiH i Kosova

– Činjenica je da će i Ukrajina i Moldova i Gruzija dobiti ne samo europsku perspektivu, što je strateški iskorak, već će im biti dat i status kandidata (Ukrajini i Moldovi) i uvjetni status kandidata Gruziji. Stoga smo u tom kontekstu ponovili stav Hrvatske koja se godinama zalaže za europski put Bosne i Hercegovina koja je uz Kosovo jedina od zemalja jugoistočne Europe koja nema status kandidata. Srbija i Crna Gora pregovaraju 9 i 10 godina, Sjeverna Makedonija i Albanija imaju status kandidata, čekaju na otvaranje pregovora, vidjet ćemo što će noćas možda biti u bugarskom parlamentu vezao uz status te dvije zemlje. Stoga smatramo da BiH treba dobiti status kandidata, a pritom riješiti i izborni zakon koji dovodi Hrvate kao konstitutivni narod, ali brojevima najmanji, nažalost u neravnopravni položaj već godinama. Želimo da BiH napreduje i njezin europski put što prije. Naravno da želimo i da Kosovo napreduje, naročito kada je riječ o viznoj liberalizaciji. Činjenica je da Kosovo još nije podnijelo zahtjev pa niti ne može dobiti status kandidata, a i činjenica da ga 5 zemalja nije priznalo je otežavajuća okolnost, istaknuo je. 

O budućnosti

– Što se ostalih tema tiče, mislim da jednom kada sve ove krize malo jenjaju, vratit ćemo se dvjema osnovnim okosnicama, a to su digitalna i zelena tranzicija, koje bi bez sadašnje krize bile glavne teme, rekao je predsjednik hrvatske Vlade. 

Zahvalio se predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli na snažnoj potpori za ulazak Hrvatske u eurozonu i Schengen.

Odgovarajući na pitanje novinara talijanske novinske agencije vezano uz plin, Plenković je kazao da je Hrvatska uz ruski plin koji je godinama dolazio iz Rusije sagradila i LNG terminal čiji kapaciteti zadovoljavaju domaće potrebe, ali da će se dodatnom investicijom ti kapaciteti povećati i osigurati siguran plin i za susjedne zemlje.

– S dodatnim dijelom koji ćemo dograditi, podići ćemo kapacitete na 6,1 milijardu kubika. S time smo u mogućnosti osigurati dovoljno plina za Sloveniju, BiH, Mađarsku i sve zemlje koje to budu trebale u našem okruženju. Što budemo imali više svog plina, manje će nas koštati uvozni, odgovorio je Plenković.

– Prvi put da smo jasno čuli da je premijer rekao da očekuje da će već sljedeći tjedan Vijeće uputiti nacrt odluke o Hrvatskom ulasku u Schengen u Europski parlament koji ne donosi odluku o tome, ali prema proceduri, daje svoje mišljenje o tome. Nacrt odluke sadrži i datum ulaska u Schengen. Premijer je otkrio da će to biti 1. siječnja 2023. godine. Formalna odluka trebala bi trebala biti donesena na jesen za vrijeme češkog predsjedanja i tako bi Hrvatska paralelno mogla ući u Schengen i eurozonu, u Vijestima u 17 javila dopisnica HTV-a iz Bruxellesa Jasna Paro.

– Premijer je istaknuo da su tako ispunjene težnje hrvatskog naroda kad je prije deset godina odlučio na referendumu o ulasku u EU. Premijer je zahvalio Europskom parlamentu što je sve ovo vrijeme našeg članstva podržavao ulazak u Schengen i eurozonu. Premijer je govorio o ratu u Ukrajini kao jednom od najvećih izazova i problema današnjice u svijetu jer izaziva globalnu krizu u vidu poskupljenja, nestašice, gladi i inflacije. Rekao je da je to našoj zemlji jako poznato i usporedio velikosrpsku agresiju s ratom protiv Ukrajine. Usporedio je ta dva narativa kojima su bili izloženi ukrajinski i hrvatski narod, rekla je Paro.

– Podržao je kandidacijski status Ukrajine u Europskoj uniji te govorio o proširenju na zapadni Balkan što će i sutra biti tema na summitu lidera zapadnog Balkana i lidera Europske unije. Hrvatska podržava kandidacijski status BiH te je rekao kako je vrlo važno promijeniti izborni zakon u toj zemlji kako bi ta zemlja postala funkcionalna i stabilna, javila je Paro.