Europa je u žestokoj utrci da se oslobodi ovisnosti o ruskom plinu

Otpočela je utrka da se osiguraju dovoljne zalihe plina za nadolazeću zimu, a ulozi ne mogu biti veći – je li EU sposobna osloboditi se ruske dominacije ili Kremlj može dovoljno raniti blok da potkopa njihovu podršku Ukrajini, piše Politico.

Ključno pitanje je ima li EU dovoljno plina da se othrva ruskim ucjenama, zbog čega EU želi da sve zemlje članice napune 80 posto svojih skladišta do 1. prosinca. Europski parlament je u četvrtak podupro taj plan.

No Kremlj je vrlo svjestan rizika da EU uspije u svojoj namjeri.

Dotok plina rapidno opada, a 12 europskih zemalja najavile su djelomično ili potpuno odustajanje od ruskog plina.

‘Rizik od kompletnog prekida u opskrbi plinom je stvarniji nego ikad prije’, kazao je u četvrtak potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans. ‘Zbog toga je prihvaćanje plana regulacije skladištenja plina sada tako silno važno. Sve ovo je dio ruske strategije da potkopaju naše jedinstvo’, dodao je.

Smanjene isporuke plina

EU trenutno stvara rezerve plina brže nego uobičajenih godina, a zemlje popunjavaju svoje spremnike mjesec dana ranije od predviđenog roka. Kompletna zaliha plina diljem bloka sada je na oko 55 posto ukupnog kapaciteta.

No ovo nije uobičajena godina.

Prošli tjedan, Gazprom je kroz plinovod Sjeverni tok smanjio isporuku plina na 40 posto ukupnog kapaciteta, navodeći da su razlog tome poteškoće s opremom izazvane zapadnim sankcijama što je imalo utjecaja na isporuku tog energenta u Francusku, Italiju, Austriju i Njemačku.

Moskva inzistira da je smanjenje prometa plinom isključivo stvar tehničkih poteškoća, a glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov kazao je da u ovom potezu nema ‘skrivene agende’.

No zemlje EU nisu povjerovale ruskom objašnjenju.

U četvrtak je Berlin pokrenuo drugu fazu svojeg hitnog plinskog plana od ukupno tri faze – što je samo jedan korak od preuzimanja kontrole nad distribucijom energije i racionalizacijom zaliha plina. Također, kazali su da će privremeno ponovno pokrenuti elektrane na ugljen, baš kao i Austrija i Nizozemska.

‘Nemojmo se zavaravati, smanjenje isporuke plina je Putinov udar na nas’, kazao je vicekancelar Robert Habeck i upozorio na teška vremena pred nama. ‘Bit će to teško putovanje koje sve zemlje moraju poduzeti. Čak i ako to još ne osjećate, mi smo u plinskoj krizi.’

Isporuka plina sljedeći će mjesec dodatno opasti kad Rusija zatvori Sjeverni tok za što kaže da je dio uobičajenog održavanja postrojenja.

Ruska poluga koja slabi

Ako Rusija nastavi isporučivati plin, EU bi mogla napuniti svoje spremnike do listopada, kazao je Simone Tagliapietra, stručnjak za energetiku iz ekonomskog think thanka Bruegel. No ako Moskva zavrne pipu, osigurati dovoljne količine plina bit će vrlo teško., prenosi jutarnji list