Benčić: “Visokopozicionirani djelatnici SOA-e imaju privatne biznise i ulaganja s vlasnicima velikih energetskih kompanija”

Benčić: “Visokopozicionirani djelatnici SOA-e imaju privatne biznise i ulaganja s vlasnicima velikih energetskih kompanija”

Lijevo-liberalna oporba u četvrtak je u Saboru naveli da je Vijeće za građanski nadzor Sigurnosno-obavještajnih agencija u proteklom mandatu propustilo propitati mogući sukob interesa u privatnim poslovima nekih djelatnika SOA-e.

“Činjenica je da određeni visokopozicionirani djelatnici Sigurnosno-obavještajne agencije imaju privatne biznise i ulaganja s vlasnicima velikih energetskih kompanija koje su sigurnosno interesantne SOA-i”, ustvrdila je Sandra Benčić (Zeleno-lijevi blok) tijekom rasprave o prijedlogu imenovanja novog saziva Vijeća za građanski nadzor.

Benčić je upitala koliko je to Vijeće propitivalo moguć sukob interesa djelatnika SOA-e u njihovim privatnim poslovima, aludirajući ponovno na nekretninski biznis u kojemu, po medijskim napisima, sudjeluju zajedno s vlasnikom Prvoga plinarskog društva te visokopozicioniranim članom Domovinskog pokreta., piše NACIONAL

Na to joj je odgovorio zastupnik Domovinskog pokreta Danijel Spajić, istaknuvši da potpredsjednik njegove stranke Mario Radić, na kojega se aludira, nije nikakav vlasnik plinskog biznisa.

Na Benčić se nadovezala i Dalija Orešković (Centar) izrazivši, kako je rekla, “opravdanu sumnju” da visokopozicionirani djelatnici SOA-e koriste svoje javne ovlasti i funkcije “u svrhe u koje ne bi trebali”.

Ako imamo jednu ovako moćnu instituciju, koja djeluje netransparentno i nezakonito, imamo razlog sumnjati u “neke oblike podrivanja države”, ustvrdila je Orešković, referirajući se na navodni nekretninski biznis bivšeg zamjenika šefa SOA-e Josipa Jurčevića, aktivnog djelatnika SOA-e Davora Franića te potpredsjednika Domovinskog pokreta Marija Radića.

Iako je predsjednik Odbora za za unutarnju politiku i nacionalu sigurnost Siniša Hajdaš Dončić naglasio kako to pitanje nije u djelokrugu rada Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija, Benčić se s njim nije složila. Ona smatra da u njegov djelokrug rada ulazi i zakonitost rada SOA-e, kao i prevencija ovakvog primjere sukoba interesa.

“Radi se o biznisu s vlasnikom tvrtke od sigurnosnog interesa za SOA-u. Riječ je o tvrtki koja drži ogroman udio na tržištu energenata, a njezin je vlasnik još i vlasnik najvećeg prodajnog lanca hrane. No, oni koji su zaduženi za sigurnosne aspekte u gospodarstvu s tim istim ljudima imaju privatne biznise”, ustvrdila je Benčić.

Sporno joj je i što Vijeće u svom dosadašnjem mandatu od 2018. do 2022. postupajući u slučaju 89 predstavki građana, ni u jednom slučaju nije utvrdilo da je sigurnosno-obavještajna agencija učinila ikakvu nezakonitost, niti nepravilnost.

Mario Kapulica (HDZ) naglasio je da na rad Vijeća nije bilo primjedbi, a svaka od predstavki građana bila je ozbiljno tretirana.

Nino Raspudić (Klub Mosta) predložio je da se zakonski bolje definira tko može sudjelovati u građanskom nadzoru rada sigurnosno-obavještajnie agencije, kako njime ne bi upravljale “neke strane agenture”.

“Zakonski treba precirati da u ovom vijeću ne mogu biti zaposlenici organizacija financiranih iz inozemstva, a najčešće je to nevladin sektor. Taj se problem javljao u nekim ranijim sazivima vijeća i treba precizirati zakonodavni okvir kako bismo u vijeću dobili ljude koji će samo slijediti interese Hrvatske”, kaže Raspudić.

Za predsjednicu Vijeća i iduće četiri godine predložena Zdravka Čufar Šarić

Odbor za unutarnju politiku i nacionalu sigurnost predložio je Saboru imenovanje predsjednika i šest članova Vijeća za građanski nadzor Sigurnosno-obavještajnih agencija.

Za predsjednicu Vijeća i iduće četiri godine predložena je pravnica Zdravka Čufar Šarić, te je predloženo da svoja mjesta zadrže dosadašnji članovi – Gordan Akrap, doktor informacijskih znanosti i komunikologije, Eduard Briški, inženjer prometa i sveučilišni specijalist regulacije tržišta elektroničkih komunikacija, te Mile Štefanac, diplomirani socijalni radnik. Kao novi članovi predloženi su Kristijan Kotarski, politolog i izvanredni profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, Aleksandar Maršalevski, doktor pravnih znanosti i Mihael Puljić, magistar povijesti.

Kratko je raspravljen i prijedlog Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP) da se zastupniku SDSS-a Borisu Miloševiću skine imunitet, što je zatražilo Državno odvjetništvo radi vođenje kaznenog postupka zbog osnovane sumnje da je počinio kazneno djelo poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti.