‘Ulazimo u opasnost plaćanja kazni zbog dumpinga, odnosno prodaje ispod nabavne cijene robe‘, poručuju iz HUP-a

Trgovci su, kaže Martin Evačić, član Izvršnog odbora za trgovinu HUP-a, ostali zatečeni konačnim paketom mjera za ublažavanje rasta cijena donesenima u srijedu prije podne. Na sastanku s premijerom održanim prije tri dana, premijer je delegaciji trgovačkog sektora najavio zamrzavanje cijena, ali …

– Cijene su zamrznute daleko ispod onoga što smo mi očekivali i o čemu smo razgovarali. Sve cijene predviđene Uredbom Vlade su trenutno ispod nabavnih cijena, što znači da u ovom trenutku gubimo dio cijene i kompletni PDV koji plaćamo državi. Ulazimo u opasnost plaćanja kazni zbog dumpinga, odnosno prodaje ispod nabavne cijene robe. Svi trgovci imaju otprilike zaliha za mjesec dana, izuzev svježeg mesa, a što znači da samo na tim zalihama direktno gubimo 30-ak posto. Vjerovali smo da će Vlada zamrznuti cijene možda na razini sadašnjih ili eventualno nešto smanjene. Podnijeli bismo toliko da uz nove uvjete imamo pet posto marže. Primjerice, najveći domaći proizvođač ulja je skuplji u nabavnoj cijeni od ove na koju ćemo mi zamrznuti, ulazna nam je koju lipu ispod 17 kuna, a mi ćemo to ulje prodavati po 15,59. Isto je s mlijekom, u nabavi je skuplje od osam kuna. Čujte, što ćemo sad drugo, nego uvoziti? – pita se Martin Evačić…. , piše jutarnji list

Paket mjera uznemirio je i Ivicu Katavića, predsjednika NO najvećeg trgovačkog lanca na sjeverozapadu Hrvatske, koji kaže da je teško dati razborit komentar.

Strahovit teret za trgovinu

– Mjere će nam uništiti maržu. Jasno je da se u ovo ludo vrijeme svi moramo nečega odreći i s te strane poštujem odluku Vlade, ali se nadam da će se svi u lancu solidarizirati. Da će i dobavljači na svojim leđima ponijeti dio tereta. Ako sve ostane na trgovcima, bojim se da neće biti dobro. Ne skinu li dobavljači ulazne cijene, ne znam kako ćemo jer se tu radi o ogromnim ciframa i stvorit ćemo si užasan rezultat za ovo razdoblje. Mi želimo spustiti maržu, ali ovo što sam čuo da ćemo na mesu raditi s jedan posto marže što nam neće pokriti troškove prodaje. Ok, pokriti ćemo to s druge strane, ali predugo je to tako do ožujka sljedeće godine. Strahovit je, strahovit to teret za trgovinu. S obzirom na situaciju, prvo s koronom pa potom i s ratom u Ukrajini, svi smo stvorili ozbiljne zalihe i to baš ovih roba na koje se mjere odnose. Nama je rečeno da će promjene cijena biti dogovorene s proizvođačima iako su neki od njih na to reagirali sa skepsom. Na sastanku u srijedu premijer i ministri rekli su nam da su dogovorene određene korekcije cijene struje, ali nisam siguran da će to biti dovoljno za pokriti se, ako dobavljači ne pruže ruku i ne skinu ulazne cijene. Uglavnom, puno je upitnika ostalo. Spremni smo iznijeti određenu žrtvu, ali da ne ‘poginemo‘.

Sindikalisti mjere podržavaju, ali smatraju da bi paralelno trebalo povisiti plaće.

– Samo rast plaća može zaštititi životni standard radnika. Zamrzavanje cijene struje do travnja sljedeće godine je dobra vijest, podupiremo i subvencije, ali da one završe zaista kod onih kojima su potrebne. Vladu pozivamo da razmotri i dodatne mjere kojima bi se osiguralo da plin proizveden u Hrvatskoj bude dostupan hrvatskim građanima, ali i onim poduzetnicima kojima predstavlja primarnu sirovinu ili temeljni energent proizvodnje, i to po cijenama ovisnima o stvarnim troškovima njegove proizvodnje, a ne cijeni na svjetskim burzama. S ciljem poticanja rasta plaća, odnosno zadržavanja njihove realne vrijednosti, trebalo je povećati osobni odbitak, odnosno neoporezivi dio plaće. s obzirom na to da će pravo na energetski dodatak ostvariti svi umirovljenici s mirovinama nižim od 4.360 kuna, pravo na energetski dodatak trebalo bi proširiti i na sve radnike s plaćama ispod te granice i to uplatom na njihove osobne račune.

Tri ključne stvari

Krešimir Sever iz NSH ističe da se boji tri stvari. Prvo da zamrzavanjem cijena trgovci mogu shvatiti da im se ne isplati prodavati po toj cijeni pa izazvati umjetnu nestašicu. Drugo, ako su prisiljeni spustiti ovih sedam cijena, da ne nadoknade dobit povećanjem cijena drugih artikala i treće da proizvođači, ako im se neće isplatiti, prestanu proizvoditi. Kao što već sad nemamo mljekara ni svinjogojaca.

– I jasno je da sve treba biti popraćeno podizanjem plaća u javnom i privatnom sektoru, jer puno je tvrtki s velikim dobitima, a vrlo niskim plaćama. Sasvim je sigurno da iznos veći od 20 milijardi kuna neće biti stvarni iznos jer se u jednom dijelu radi o nekim jamstvima. Šteta je što u Hrvatskoj nemamo razrađeni sustav potrebitih za ovakve situacije, dakle, praćenja i onih prihoda koji nisu vezani samo uz plaće i mirovine, nego uz rentijerstvo i turizam. Mjere bi tada mogle biti bolje ciljane pa kome ne trebaju ne bi dobio potporu, a kome trebaju dobio bi i više. Cijena plina će biti ogroman udar na gospodarstvo, a što radi gospodarstvo onda to ‘iskrca‘ kroz povećanje cijene i tako ukrug. Tražili smo da se i plin iz boce stavi pod nadzor, obećano je da hoće. Izuzetno je važno da se najavljuju dodatni porezi na dodatne zarade koje mnogi ostvaruju zloupotrebljavajući krizu i ostvaruju ekstra profite. Dobro je da će se to oporezivati dodatnim stopama što traži i Europska konfederacija sindikata. Dok je na jedne udar, drugi to debelo koriste i zato trebaju platiti svoj doprinos u državni proračun – zaključuje Sever.