Uvažavajući uvriježenu praksu, ali i volju svih strana, spomenuti dokument zaštićen je, poručili su iz Ministarstva financija

Vlada je izvansudsku nagodbu sa šest banaka koje su protiv RH pokrenule arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova u Washingtonu zbog Zakona o potrošačkom kreditiranju i Zakona o kreditnim institucijama iz 2013. i 2015. o konverziji kredita u švicarcima iz 2015. proglasila povjerljivom, pa javnost ni danas, nakon dogovora iz veljače 2021., ne zna što su banke dobile zauzvrat.

– Uvažavajući uvriježenu praksu u postupcima koji se vode pred ICSIDom, ali i volju svih strana, spomenuti zajednički dokument zaštićen je stupnjem tajnosti sukladno važećim propisima RH – poručili su iz Ministarstva financija.

Šest banaka

Sve te tužbe bile su teške najmanje 330 milijuna eura, a konverzija kredita iz švicarskog franka tada je banke koštala oko milijardu eura. Kada je tadašnji ministar financija Zdravko Marić objavio da je postignut dogovor s bankama, poručivao je da ta nagodba ne iziskuje nikakva financijska opterećenja za proračun, nego se govorilo o smanjenju troška poslovanja banaka uslijed prelaska na euro.

Naime, u tom procesu prilagodbe određeno je da će banke ubuduće plaćati manju premiju osiguranja depozita. U Fondu osiguranja dotad je bilo akumulirano znatno više od minimalno potrebne pokrivenosti osigurane štednje od 0,8 posto, gotovo 3 posto. Sa zakonskim promjenama sustava osiguranja od početka 2021. Hrvatska je prestala prikupljati premiju osiguranja od banaka, što im je donijelo uštedu od oko 66 milijuna eura godišnje. Dogovor je tada postignut s OTP bankom, Ersteom, Raiffeisenom, Zagrebačkom bankom, PBZom i Sberbankom.

“Postignuti dogovor ticao se odnosa kreditnih institucija i države te je postignut, kako je na konferenciji za novinare 2. veljače 2021. i rekao tadašnji potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić, u širem kontekstu usvajanja tada novog Zakona o sustavu osiguranja depozita. Sukladno tome, dogovor ne dira odnos kreditnih institucija i građana”, poručuju iz Ministarstva.

Štoviše, dodaju, zajednički dokument koji je poslužio kao osnova za poduzimanje koraka na temelju dogovora niti ne spominje sporove koje su vodili ili vode pojedinačni korisnici kredita s kreditnim institucijama, niti u odnosu na njih – bilo pred hrvatskim, bilo pred europskim sudovima – ijednoj strani nameće ikakve obveze ili očekivanja. “Dogovor ne sadrži nikakve financijske obveze za državni proračun, a time, u širem smislu, ni za hrvatske građane”, poručuju iz Ministarstva. Postupke su pokrenule kreditne institucije protiv RH, tvrdeći da im je država zakonodavnim izmjenama nanijela štetu.

Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja zatražio je jučer od Vlade da javnosti objavi nagodbu s bankama, koju je nazvao “veleizdajničkim ugovorom između Vlade i banaka kojim je oštećeno 55.000 hrvatskih obitelji”.

Korist potrošača
“Kada sam prije nekoliko mjeseci jednom poznatom aktivistu koji se bori za prava građana oštećenih kreditom u švicarcima rekao da postoji ugovor između banaka i Vlade u kojem se Vlada najvjerojatnije obvezala da će pred sudom EU dati lažnu izjavu protiv hrvatskih građana, on nije vjerovao da bi takvo što mogli staviti na papir. Naime, Vlada je pred sudom EU dala mišljenje kako su se hrvatski građani prihvatom konverzije odrekli svojih prava potraživanja od banaka, zbog čega je sud EU donio odluku koja ne ide u korist hrvatskih potrošača”, napisao je Grmoja.

Grmoja smatra da su banke za odustajanje od tužbe morale nešto dobiti, a jedino je logično da su dobile lažan i veleizdajnički iskaz Vlade pred sudom EU. “Tražim hitnu objavu ovog ugovora između Vlade RH i banaka koji su proglasili povjerljivim, a zbog čijeg bi se sadržaja, ali i poteza Vlade pred sudom EU, uključenim članovima Vlade i samom premijeru moglo suditi za veleizdaju”, oštar je saborski zastupnik Mosta., piše jutarnji