Tjelesna temperatura ovisi o mnogo faktora – našoj dobi, vremenu mjerenja, načinu mjerenja, a i varira od osobe do osobe. Razlikuju se i vrijednosti izmjerene u ustima, od onih izmjerenih ispod ruke ili rektalno. Za regulaciju temperature tijela zaslužan je hipotalamus, mali središnji dio mozga, koji prima signale sa površine naše kože i iz našeg organizma te određuje najpovoljniju temperaturu tijela, piše Ordinacija.
Što se smatra normalnim?
Normalna tjelesna temperatura mjerena ispod ruke je između 36 i 37°C, a mjerena na sluznicama može biti viša od 0,1 do čak 1 stupanj. Liječnici upozoravaju da temperatura mjerena ispod pazuha lako može biti pogrešna ako se ne mjeri pravilno. Toplomjer se mora postaviti na sredinu pazuha i 10 minuta kako bi se dobile što točnije vrijednosti. Maloj djeci je najjednostavnije izmjeriti temperaturu rektalno, uz napomenu kako toplomjer treba namazati vazelinom te vrlo oprezno umetnuti te pridržavati tri minute. Vrijednosti su oko pola stupnja više.
Tijekom dana normalna tjelesna temperatura niža je ujutro, a viša poslijepodne. Također je viša kod male djece nego kod starijih ljudi, pri tjelesnom naporu i jačim emocijama, kod žena nakon ovulacije i u prvim mjesecima trudnoće, stoji na web portalujavno-zdravlje.hr.
Savjeti za starije: Razlika u temperaturi prostorije ne smije biti veća od 7ºC, a krvni tlak treba češće mjeriti
Kada reagirati?
Povišena temperatura često je popraćena drugim simptomima, poput zimice, drhtavice i slabosti te se može snižavati lijekovima ili hladnim oblozima. Savjet struke je da se snižava tek kada pređe 38°C stupnjeva, a ako ne uspiju kućne metode, treba se javiti liječniku. Kod povišene temperature aktivira se imunološki sustav. Ubrzava se rad srca, snižava se tlak i pojačano se znojimo jer se tijelo bori protiv bolesti, tako da temeratura nije loš znak. Znači da organizam radi ono što treba. Treba imati na umu da povišena temeratura nije bolest nego reakcija tijela na bolest.
Što je hipotermija?
Suprotno povišenoj temperaturi je preniska temeratura koja može biti još opasnija. Stanje kad je unutarnja temperatura tijela niža od 35° C naziva se hipotermija. Početni simptomi su drhtanja i letargija, a može dovesti do kome i smrti. Kod blage hipotermije potrebno je toplo okruženje i pokrivači dok se teža stanja moraju liječiti bolnički. Hipotermija je najčešća tijekom hladnog vremena ili prilikom uranjanja u hladnu vodu, ali može se razviti i ako osoba dugo leži nepomično na hladnoj podlozi ili nakon jako dugotrajnog boravka u vodi koja je inače pogodna za kupanje (20–24° C).
